Mletačka povelja, 1964.

Mletačka povelja: Međunarodna povelja o konzerviranju i restauriranju spomenika i cjelina, 1964.[1]Povelja usvojena na drugom Međunarodnom kongresu arhitekata i specijalista za povijesne građevine, održanom u Veneciji od 25. do 31. svibnja 1964. S engleskog preveo i s talijanskom inačicom … Continue reading Preambula Prožeti porukom iz prošlosti, povijesni spomenici naraštaja ljudi do naših dana ostaju živući …

Talijanska povelja o restauriranju 1931.

Talijanska povelja o restauriranju Opća pravila za restauriranje spomenika: proglas Višeg vijeća za starine i lijepe umjetnosti u Rimu[1]Carta del restauro italiana. Prijevod s talijanskog Marko Špikić, prema izdanju Daniele Lamberini Teorie e storia del restauro architettonico, Polistampa, Firenze 2003, 180-182. Više vijeće za starine i lijepe umjetnosti,[2]Consiglio Superiore per le Antichità e Belle Arti. …

Atenska povelja, 1931.

Atenska povelja o restauriranju povijesnih spomenika Prihvaćena na Prvom međunarodnom kongresu arhitekata i tehničara vezanih za povijesne spomenike, Atena 1931.[1]Prijevod s talijanskog jezika i komentari Marka Špikića, prema izdanju u knjigama Carla Ceschija Teoria e storia del restauro, Bulzoni, Roma 1970, 211-213 i Daniele Lamberini Teorie e storia del … Continue reading I. Konferencija se, uvjerena …

Boito, Konzervirati ili restaurirati?

Naši stari spomenici: Konzervirati ili restaurirati?[1]I nostri vecchi monumenti. Conservare o restaurare?, Nuova antologia 3. serija, sv. 3(87), fasc. XI, Rim, 1. lipnja 1886, 480-506. Prevela Ana Vukadin. Camillo Boito -Mogla bi se ovom našem razgovoru postaviti na čelo kao epigraf kineska izreka: Sramota je obmanjivati suvremenike; još je sramnije obmanjivati potomke. -Zaista? Meni se …

Brandi, Restauriranje

Restauriranje[1]Tekst je natuknica za Opću umjetničku enciklopediju (Enciclopedia Universale dell’Arte), sv. XI, Venecija-Rim 1963, 322-332. Objavljen je u: Cesare Brandi, Il restauro. Teoria e pratica … Continue reading Cesare Brandi Kao djelatnost koja produžuje život umjetničkog djela i dijelom ponovno uspostavlja vezu između promatranja i uživanja, restauriranje predstavlja jedan od temeljnih aspekata kulture i povijesno-umjetničkih studija. …

Thomas Will, Reparatura svjetske baštine

Reparatura svjetske baštine Konzervatorski i umjetnički koncepti pri vraćanju ansambla majstorskih kuća u Dessauu u izvorno stanje[1]Neke formulacije u ovom tekstu temelje se na protokolu sročenom s Andreasom Schwartingom. (Autorova primjedba). Objavljeno pod naslovom Reparatur am Welterbe. Denkmalpflegerische und künstlerische … Continue reading Thomas Will Naselje Majstorskih kuća u svom današnjem stanju pokazuje povijesne zgrade čije …

Max Dvořák, Restauratorska pitanja – Split

Restauratorska pitanja – Split[1]Restaurierungsfragen: III. Spalato, KunstgeschitlichesJahrbuch der k. k. Zentralkommission 3, 1909, stupci 117-142. Preveo Franko Ćorić. Usp. F. Ćorić, Max Dvořák: Restauratorska pitanja … Continue reading Max Dvořák Tisuće su ovdje sanjale o tassovskoj temi Cadono le città, o pradobu, povijesnim zakonitostima, krajobraznom slikarstvu, a bez ljudi. Mravlja revnost najnovije znanosti je u međuvremenu …

Proglas Hedvige Eleonore, 1666.

Kraljevskog veličanstva PROGLAS i naredba u vezi starih spomenika i drugih starina Tiskao Georg Hamtsch/ godine 1666.[1]Prevela Dora Maček. Mi Karl, Božjom milošću Kralj Švedske i Venda te Nasljedni knez i Veliki knez Finske, Vojvoda od Skanije, Estonije, Latvije, Karelije, Bremena, Verdena, Stettina, Pomeranije, Kašuba i Venda, Knez Rügena, Gospodar nad Ingrijom i Wismarom; također …

Gurlitt, O restauriranju, 1903.

O restauriranju[1]Objavljeno pod naslovom Vom restauriren u bečkim novinama Neue Freie Presse, u kojima su pod uredništvom Eduarda Bachera (1848-1908) o problemima očuvanja spomenika objavljivali i ugledni … Continue reading Cornelius Gurlitt I. Uvjerenje da stare crkve i plemićke gradove treba „restaurirati“ rezultat je predodžbi koje je o umjetnosti razvilo 19. stoljeće. Prethodna razdoblja nisu poznavala …

Dehio o heidelberškom dvorcu

Što će biti s heidelberškim dvorcem?[1]Objavljeno pod naslovom Was wird aus dem Heidelberger Schloß werden? u: Kunsthistorische Aufsätze. Oldenbourg, München-Berlin 1914, 247-259. Tekst je izvorno objavljen 1901. Prevela Libuše Jirsak. Georg Dehio U planu su opsežne građevinske preinake heidelberškog dvorca. Tko bi primio tu vijest bez uzbuđenja? U toj čudesnoj cjelini, satkanoj od prošlosti i …