Poggio o Fortuni i Rimu, 1448.

Prva knjiga O nestalnosti sudbine posvećena papi Nikoli V.[1]Izvorno: De varietate Fortunae. S latinskog prevela Gorana Stepanić. Poggio Bracciolini   Još i prije asirskoga kralja Nina,[2]Riječ je o legendarnom asirskom kralju, o kojem izvješćuje Diodor Sicilski, 2.4. prema mojem mišljenju, zbilo se i u ratu i u miru mnoštvo znamenitih događaja koje je progutala povijest, …

Petrarca o ruševinama Rima, 1337.

Giovanniju Colonni, dominikancu, o tome kako ne valja pristajati uz filozofske sljedbe, već uz istinu, i o znamenitim mjestima u gradu Rimu Francesco Petrarca[1]Iz Francesco Petrarca, Le familiari, (ur. V. Rossi), II, Sansoni, Firenze 1934, 55-60. S latinskog prevela Ana Plosnić Škarić. Sâm sam šetao Rimom. Ta poznaješ moj običaj da šećem poput peripatetikâ. Sviđa …

Vergerije o rušenju Vergilijeve statue, 1397.

Poslanica Ludovicu Alidosiju o rušenju Vergilijeve statue u Mantovi Petar Pavao Vergerije Stariji[1]S latinskog prevela Ana Plosnić Škarić. U proljeće 1397. izbio je rat između Giangaleazza Viscontija i Francesca Gonzage. Carlo Malatesta (1368-1429), glavni zapovjednik protuviskontijevskog … Continue reading Nikome se osim tebi[2]Lodovico di Beltrando degli Alidosi, papin vikar u Imoli, proglašen vitezom pod Ludovikom Anžuvinskim …

Pane, Stari gradovi, novo planiranje

Stari gradovi, novo planiranje[1]Città antiche edilizia nuova, u: Città antiche edilizia nuova, Edizioni Scientifiche Italiane, Napoli 1959, 63–94. S talijanskog preveo Marko Špikić. Roberto Pane Kada razmatramo bliženje modernog planiranja starome, smjesta u sebi nazremo brojne probleme i postavljena pitanja, osobito u Italiji, gdje to bliženje više no u bilo kojoj drugoj zemlji svijeta razotkriva …

Riegl, Nova strujanja

Nova strujanja u njezi spomenika[1]Alois Riegl, Neue Strömungen in der Denkmalpflege, Mitteilungen der k. k. Zentral-Kommission für Erforschung und Erhaltung der Kunst- und historischen Denkmale, Dritte Folge, IV/1-3, Beč, … Continue reading Alois Riegl Nedavno su objavljena dva članka o modernoj njezi spomenika čiji autori, svaki u svojoj struci, uživaju opravdani ugled, a na području kojem …

Lange, Moderna njega spomenika

Temeljna načela moderne njege spomenika[1]Izvorno: Konrad Lange, Die Grundsätze der modernen Denkmalpflege. Rede gehalten am Geburtsfest Seiner Majestät des Königs Wilhelm II. von Württemberg am 25. Februar 1906. im Festsaal der Aula der … Continue reading Konrad Lange Govor profesora dr. Konrada Langea,[2]Konrad von Lange (1855-1921), povjesničar umjetnosti, sveučilišni profesor. Započeo studij arhitekture, potom arheologije. Diplomirao …

Princip istine u modernom konzervatorskom pokretu

Princip istine u modernom konzervatorskom pokretu: porijeklo i sudbina jednoga projekta[1]Ovaj se članak zasniva na predavanju The Anatomy of Truth in European Conservation Movement: Traditions and Perspectives koje sam 6. studenog 2014. kao gost-predavač održao na 3. Međunarodnom … Continue reading Marko Špikić Istina i modernost Prije nešto više od stotinu godina u srednjoj Europi razvio …

Odbačeno – spašeno: vraćanje inventara u funkciju

Odbačeno – spašeno: primjeri vraćanja odbačenih inventara u funkciju Martina Ožanić Slika 1 Prije nekoliko dana smo prilikom obilaska terena kolega Neven Bradić i ja zatekli neočekivano iznenađenje. Na katu zvonika kapele sv. Margarete u Gornjoj Kupčini, ispod nakupljene višegodišnje prašine i kojekakvih nečistoća, ležali su rasuti dijelovi rastavljenoga oltara sv. Franje Ksaverskog (sl. 1), …

Nova otkrića u Krašiću

Nova otkrića u Krašiću i pitanja prezentacije Martina Ožanić Župna crkva Presvetoga Trojstva u Krašiću svojom slojevitom poviješću već je dugo tema istraživanja brojnih znanstvenika. Jedna je od crkvi koja se spominje na popisu župa arhiđakona Ivana iz 1334. godine, a nije isključeno da je postojala i ranije.[1]Radoslav Lopašić (1881.) i Emil Laszowski (1891.) iznose …

Boito, Restauratori

Restauratori[1]Objavljeno pod naslovom I restauratori u: Daniela Lamberini, Teorie e storia del restauro architettonico, Polistampa, Firenze 2003, 77-88. S talijanskoga prevela Ana Vukadin. Camillo Boito Kada ste vidjeli najavu ove teme, mora da vam se učinila veoma dosadnom; no kada ja, kojega su ovi ljubazni prizivači umjetnosti od prije četiri ili pet stoljeća pozvali da …