Francesco Borromini kao restaurator[1]Izvorno objavljeno pod naslovom Francesco Borromini als Restaurator, Kunstgeschichtliches Jahrbuch der K.-k. Zentral-Kommission für Erforschung und Erhaltung der Kunst- und Historischen Denkmale … Continue reading Max Dvořák Najsvetija crkva kršćanstva, stara Lateranska bazilika, mater ecclesiarum, morala je biti preuređena u 17. stoljeću jer joj je prijetilo urušavanje.[2]O jadnom stanju stare bazilike usporedi: Rasponi, …
Od modernoga do postmodernoga kulta spomenika?[1]O stanju teorijske rasprave o održavanju spomenika usp. W. Lipp (izd.), Denkmal – Werte – Gesellschaft. Zur Pluralität des Denkmalbegriffs, Frankfurt na Majni/New York, 1993. [Prijevod se … Continue reading Wilfried Lipp Slojevitost i plurivalentnost Naslov se priloga s povjerenjem ali i pomalo neprilično oslanja na tekst Aloisa Riegla[2]A. Riegl, Der …
Read more “Lipp, Od modernoga do postmodernoga kulta spomenika?”
Pisma o šteti koju bi umjetnosti i znanosti nanijelo premještanje spomenika umjetnosti iz Italije, komadanje njezinih škola te pljačka njezinih zbirki, galerija, muzeja itd., 1815.[1]Izvorno objavljeno pod naslovom Lettres sur le préjudice qu’occasionneroient aux Arts et à la Science, le déplacement des Monumens de Fart de l’Italie, le démembrement de ses Ecoles, … Continue reading Antoine-Chrysostome …
Restauriranje i protu-restauriranje, 1877.[1]Izvorno objavljeno pod naslovom Restoration and Anti-Restoration u časopisu The Nineteenth Century. A Monthly Review II/8, London, kolovoz-prosinac 1877, 446-470. Sidney Colvin U posljednjih nekoliko mjeseci ljudi su postali svjesni ponovnog otvaranja pitanja koje se držalo riješenim. Vjerovalo se da je praksa restauriranja starih građevina ispravna i poželjna doktrina; a sada se, …
Novo u starome, 1964.[1]Izvorno objavljeno pod naslovom: Il nuovo sul vecchio, La Fiera letteraria 27. rujna 1964, 6. Cesare Brandi Umetanje novog u kontekst starog počiva, čini se, na tako drevnoj i neprekidnoj praksi da ju je nemoguće osporiti, osim temeljem načela koje bi ju implicitno osudilo. Odnosno, pod pretpostavkom da je od najstarijih nama …
Proširenje pojma spomenika?[1]Izvorno objavljeno pod naslovom Erweiterung des Denkmalbegriffs? u Deutsche Kunst und Denkmalpflege, 1975, 117–130. Willibald Sauerländer Na prošloj Documenti mogla se razgledati jedna vrlo osebujna vrsta izložaka: nakupine sićušnih predmeta – primjerice bezbroj malih kuglica – pomoću kojih su umjetnici pokušali rekonstruirati vlastitu prošlost. Bilo je pratećih komentara koji su, naprimjer, glasili ovako: …
Prirodni, kulturni, spomenički krajolik, 1992.[1]Tekst je izvorno objavljen pod naslovom Naturlandschaft, Kulturlandschaft, Denkmallandschaft u: Historische Kulturlandschaften. Internationale Tagung veranstaltet vom Deutschen Nationalkomitee von … Continue reading Tilmann Breuer Već dobra dva i pol stoljeća čovječanstvom odjekuje poziv ‘Povratak prirodi’; on artikulira i čežnju za čistim prirodnim krajolikom, a time, na sekulariziran način, i za izgubljenim rajem …
Read more “Tilmann Breuer, Prirodni, kulturni, spomenički krajolik”
Norbert Huse Neugodni spomenici[1]Izvorno objavljeno pod naslovom „Unbequeme Denkmale“ u: Georg Mörsch, Richard Strobel (prir.) Die Denkmalpflege als Plage und Frage, Berlin 1989, 96–101. Održavanje spomenika po svojoj je prirodi uvijek prvenstveno način ponašanja prema povijesti. August Gebessler[2]August Gebeßler, „Ursachen und Gefahren für die Denkmalerhaltung“, u: Gebeßler-Eberl (prir.), Schutz und Pflege von Baudenkmälern in der Bundesrepublik …
Prva knjiga O nestalnosti sudbine posvećena papi Nikoli V.[1]Izvorno: De varietate Fortunae. S latinskog prevela Gorana Stepanić. Poggio Bracciolini Još i prije asirskoga kralja Nina,[2]Riječ je o legendarnom asirskom kralju, o kojem izvješćuje Diodor Sicilski, 2.4. prema mojem mišljenju, zbilo se i u ratu i u miru mnoštvo znamenitih događaja koje je progutala povijest, događaja …
Giovanniju Colonni, dominikancu, o tome kako ne valja pristajati uz filozofske sljedbe, već uz istinu, i o znamenitim mjestima u gradu Rimu Francesco Petrarca[1]Iz Francesco Petrarca, Le familiari, (ur. V. Rossi), II, Sansoni, Firenze 1934, 55-60. S latinskog prevela Ana Plosnić Škarić. Sâm sam šetao Rimom. Ta poznaješ moj običaj da šećem poput peripatetikâ. Sviđa …