Talijanska povelja o restauriranju 1931.

Talijanska povelja o restauriranju

Opća pravila za restauriranje spomenika: proglas Višeg vijeća za starine i lijepe umjetnosti u Rimu[1]Carta del restauro italiana. Prijevod s talijanskog Marko Špikić, prema izdanju Daniele Lamberini Teorie e storia del restauro architettonico, Polistampa, Firenze 2003, 180-182.

Više vijeće za starine i lijepe umjetnosti,[2]Consiglio Superiore per le Antichità e Belle Arti.

proučavajući pravila kojih se restauriranje spomenika, koje se u Italiji uzdiže do stupnja velikog nacionalnog pitanja, treba pridržavati, i obaviješteno o nužnosti stalnog održavanja i usavršavanja[3]mantenere e perfezionare. neprijepornog prvenstva kojeg u tom djelovanju, sačinjenom od znanosti, umjetnosti i tehnike, ono posjeduje,

uvjereno u mnogostruku i vrlo ozbiljnu odgovornost koju podrazumijeva svako restauratorsko djelo (bez obzira na to prati li ili ne prati arheološka iskapanja); zajamčivši stabilnost[4]con l’assicurare la stabilità. ruševnih elemenata; konzervirajući ili nanovo privodeći[5]col riportare. spomenik umjetničkoj namjeni; koristeći se sklopom dokumenata o historiji i umjetnosti prevedenima u kamen, koji nisu manje dragocjeni od onih koji se čuvaju u muzejima i arhivima, pristajući na analitička proučavanja koja mogu dovesti do novih, neočekivanih određenja u povijesti umjetnosti i izgradnji; 

stoga, uvjereno u to da ni zbog kakve hitnje, praktične koristi ili osobne osjetljivosti toj temi ne može nametnuti očitovanja koja nisu savršena, koja nemaju stalni i zajamčeni nadzor i ne odgovaraju dobro utvrđenom jedinstvu kriterija te očito ustanovljujući da se ta načela moraju primijeniti kako u restauriranjima koja izvode privatne osobe tako i u onima koja izvode javne ustanove, počevši od samih nadleštava,[6]Soprintendenze. osnovanih radi konzerviranja i istraživanja spomenika;

uzimajući u obzir da se u restauratorskome radu trebaju sjediniti i da se ni u kojem dijelu ne smiju izostaviti različiti kriteriji, odnosno historijski razlozi, koji ne dopuštaju brisanje ijedne faze[7]cancellata nessuna delle fasi. kojima je spomenik sastavljen, izvrtanje njegova poznavanja[8]falsata la sua conoscenza. Riječ se može prevesti i kao krivotvorenje. pomoću dodataka,[9]aggiunte. Pojam addition se pojavljuje u kritičkim napisima Williama Morrisa, već u Manifestu Društva za zaštitu starih građevina (Society for the Protection of Ancient Buildings) 1877. godine. što učenjake dovodi do pogrešaka, niti rasipanje građe[10]disperso il materiale. rasvijetljene analitičkim istraživanjima; arhitektonsko poimanje, koje spomeniku namjerava povratiti[11]riportare. umjetničku namjenu i, kada je to moguće, jedinstvo slijeda[12]una unità di linea. Nedovoljno jasna odredba: vjerojatno je riječ o linearnom slijedu povijesnih slojeva umjetničkog djela, odnosno o sukcesiji povijesnih faza umjesto inzistiranja na stilskom … Continue reading (koje ne valja miješati s jedinstvom stila); kriterij koji potječe iz osjećaja građana i duha grada, vezanim uz njegova sjećanja i nostalgije; konačno, onaj neophodni kriterij koji predvodi administrativne potrebe pripadne sredstvima i praktičnoj koristi;

drži da se, nakon više od trideset godina djelovanja u ovome polju,[13]Ovakvo datiranje podudara se s pojavom kritičkih i teorijskih spisa Camilla Boita, a potom i Gustava Giovannonija na prijelazu s 19. na 20. stoljeće. koje se odvijalo u svoj složenosti s veličanstvenim rezultatima, iz istih rezultata može i mora izvući jedan sklop konkretnih pouka koje će potvrditi i precizirati teoriju restauriranja, već ustanovljenu slijedom sastanaka Višega vijeća i obraćanjem koje prati najveći dio Nadleštava za starine, srednjovjekovnu i modernu umjetnost te iz ove teorije, koju nadzire praksa, navješćuje glavna načela.

Ono stoga utvrđuje:

1. da se, povrh svakog planiranja,[14]intento. najveća važnost treba posvetiti ustrajnoj brizi o održavanju[15]manutenzione. i konsolidacijskim radovima, usmjerenima stvaranju nove otpornosti i trajnosti spomenika,[16]dare nuovamente al monumento la resistenza e la durevolezza. koje su mu oduzela oštećenja i rastvaranja;[17]le menomazioni e le disgregazioni.

2. da se problem ponovne uspostave,[18]ripristino. U hrvatskoj konzervatorsko-restauratorskoj teoriji, praksi i historijsko-kritičkim tekstovima postoji i uporaba pojma „repristinacije“. potaknut umjetničkim razlozima ili razlozima arhitektonskog jedinstva, usko povezanima s historijskim kriterijem, može postaviti samo kada se zasniva na potpuno pouzdanim podacima,[19]dati assolutamente certi. porijeklom sa spomenika koji će se ponovo uspostaviti, a ne na pretpostavkama,[20]ipotesi. odnosno na elementima koji su preživjeli s velikom nadmoću, a ne na nadmoćno novim elementima;

3. da se na spomenicima koji su udaljeni od naše uporabe i naše civilizacije, primjerice antičkim spomenicima, redovito mora isključivati bilo kakvo dovršavanje,[21]completamento. dok se može razmatrati mogućnost izvođenja anastiloze, to jest ponovnoga sastavljanja postojećih, rastavljenih dijelova, s mogućim dodatkom neutralnih elemenata[22]elementi neutri. koji bi predstavljali najmanju nužnost[23]il minimo necessario. u integriranju reda[24]integrare la linea. i jamčenju uvjeta konzerviranja; 

4. da se na spomenicima koji se mogu nazvati živućima[25]viventi. mogu dopustiti samo ona korištenja koja nisu odveć strana izvornim namjenama[26]le destinazioni primitive. i koje u nužnim prilagodbama[27]gli adattamenti necessari. ne uzrokuju bitne preinake[28]alterazioni essenziali. na građevini;

5. da se trebaju konzervirati svi elementi koji posjeduju umjetnički značaj ili značaj povijesnoga spomena,[29]storico ricordo. kojem god vremenu pripadali, ne dopuštajući da se uplete želja za stilskim ujednačavanjem i povratom u prvotnu formu, isključujući neke na štetu drugih, a ukloniti[30]eliminare. se mogu samo oni, poput zazidanih prozora i interkolumnija na trijemovima koji, bez važnosti i značenja,[31]importanza, significato. Dokument nastao u doba golemih razaranja u Mussolinijevu Rimu i u još nekim talijanskim gradovima, primjerice u Milanu i Bresci, ne precizira što se to točno može držati … Continue reading predstavljaju beskorisno nagrđivanje;[32]deturpamenti inutili. prosudba o tim odnosnim vrijednostima i odgovarajućim uklanjanjima mora u svakom slučaju biti brižno promišljena, a ne prepuštena osobnoj prosudbi autora restauratorskoga projekta;

6. da se, pored poštivanja spomenika i njegovih različitih faza, nastavi s poštivanjem njegovih ambijentalnih uvjeta,[33]le condizioni ambientali. Ovdje se osjeća utjecaj Gustava Giovannonija, koji je i prije 1914. pisao o vrijednosti ambijenta, a 1918. sastavio je tekst Spomenički ambijent, objavljen na hrvatskom u … Continue reading koje se ne smiju mijenjati neprikladnim uklanjanjima,[34]inopportuni isolamenti. Pored glagola uklanjati može se rabiti i pojam odvajati, izdvajati. izgradnjom novih i bliskih građevina, nametljivih po masi, boji i stilu;[35]Rečenica anticipira moderne rasprave o interpolacijama, koje će se konkretizirati na vrhuncu krize modernističke arhitekture 1970-ih godina. Usp. Rezoluciju Simpozija o uvođenju suvremene … Continue reading

7. da u dodacima koji se pokažu nužnima kod konsolidiranja, ostvarenja potpunog ili djelomičnog ponovnog integriranja ili praktične uporabe spomenika, bitnom kriteriju koji valja slijediti, pored ograničavanja tih novih elemenata na najmanje moguće, pridoda i onaj prema kojem im se mora dati izgled gole jednostavnosti[36]un carattere di nuda semplicità. i podudaranja[37]rispondenza. i podudaranja s konstruktivnom shemom te da se u sličnim stilovima može dopustiti nastavljanje postojećih linija u slučajevima u kojima je riječ o geometrijskim izričajima,[38]espressioni geometriche. lišenim uresne osobnosti;[39]individualità decorativa.

8. da takvi dodaci u svakom slučaju moraju biti brižljivo i jasno označeni[40]accuratamente ed evidentemente designate. primjenom građe koja je različita od prvotne[41]materiale primitivo. ili uvođenjem okvira,[42]cornici di inviluppo. jednostavnih i lišenih rezbarija, odnosno primjenom znakova ili natpisa,[43]sigle o epigrafi. kako izvedeno restauriranje ne bi dovelo u zabludu učenjake i predstavljalo krivotvorinu[44]la falsificazione. Spominjanje historijskog dokumenta vezuje ovu povelju s načelima tzv. filološkog restauriranja s kraja 19. stoljeća u Italiji, čiji su predstavnici Camillo Boito i Tito … Continue reading historijskog dokumenta;

9. da najmodernija konstruktivna sredstva, u cilju ojačavanja oslabjelog sklopa spomenika i ponovnog integriranja mase, mogu donijeti dragocjenu pomoć i da ih je uputno koristiti kada dodavanje konstruktivnih sredstava analognih starima ne ispunjava svrhu; isto tako, da eksperimentalna pomoć pojedinih znanosti može doprinijeti svim ostalim, manjim ili složenijim, temama u konzerviranju trošnih struktura, u kojima empirijski postupci trebaju ustupiti mjesto strogo znanstvenim postupcima;

10. da u iskapanjima i istraživanjima koja bacaju svjetlo na stara djela oslobađanje[45]il lavoro di liberazione. mora biti metodičko i da ga izravno mora slijediti uređenje ruševina[46]la sistemazione dei ruderi. i trajna zaštita[47]la stabile protezione. otkrivenih umjetničkih djela koja se mogu konzervirati in situ;

11. da u iskapanju, kao i u restauriranju spomenika, bitan i točno određen uvjet sačinjava precizna dokumentacija koja analitičkim izvješćima,[48]relazioni analitiche. Podsjeća na Boitova načela, formulirana sredinom 1880-ih godina. skupljenim u dnevniku restauriranja,[49]giornale del restauro. i ilustriranim pomoću crteža i fotografija, prati radove kako bi se svi elementi, određeni strukturom i formom spomenika, kao i sve faze u ponovnom sastavljanju, oslobađanju i dovršavanju, stekli na trajan i pouzdan način. 

Uvjereno, konačno, da u tako teškim i složenim vremenima, kada svaki spomenik i svaka faza njegova restauriranja predstavljaju zasebne zadaće te da se utvrđivanje općih načela mora dovršiti i oploditi ispitivanjem i raspravljanjem svojstvenih slučajeva, izražava sljedeće želje:

a) da se prosudba Višega vijeća traži sustavno, prije početka radova, za svako restauriranje spomenika koje prelazi uobičajenu konzervatorsku djelatnost, bilo da ta restauriranja promiču i vode privatne osobe ili da to čine javne ustanove i sama nadleštva;

b) da se u Rimu svake godine održi prijateljski skup, čiji se radovi mogu objaviti u časopisu Bollettino d’Arte[50]Bollettino d’Arte, časopis je 1907. osnovao povjesničar umjetnosti Corrado Ricci kao glavni ravnatelj Uprave za starine i lijepe umjetnosti. U vremenu sastavljanja Talijanske povelje o … Continue reading Ministarstva nacionalne naobrazbe,[51]Ministarstva nacionalne naobrazbe: tal. Ministero dell’Educazione Nazionale. Naziv Ministarstva za javnu naobrazbu u fašističkoj Italiji. na kojem će nadzornici izložiti slučajeve i probleme na koje nailaze kako bi privukli pozornost kolega i iznijeli vlastite prijedloge rješenja;

c) da se obveže na sastavljanje i metodičko konzerviranje spomenutih dnevnika restauriranja i da se, prema mogućnosti, na temelju podataka i analitičkih vijesti pripremi znanstvena publikacija na sličan način kao kod iskapanja.

References

References
1 Carta del restauro italiana. Prijevod s talijanskog Marko Špikić, prema izdanju Daniele Lamberini Teorie e storia del restauro architettonico, Polistampa, Firenze 2003, 180-182.
2 Consiglio Superiore per le Antichità e Belle Arti.
3 mantenere e perfezionare.
4 con l’assicurare la stabilità.
5 col riportare.
6 Soprintendenze.
7 cancellata nessuna delle fasi.
8 falsata la sua conoscenza. Riječ se može prevesti i kao krivotvorenje.
9 aggiunte. Pojam addition se pojavljuje u kritičkim napisima Williama Morrisa, već u Manifestu Društva za zaštitu starih građevina (Society for the Protection of Ancient Buildings) 1877. godine.
10 disperso il materiale.
11 riportare.
12 una unità di linea. Nedovoljno jasna odredba: vjerojatno je riječ o linearnom slijedu povijesnih slojeva umjetničkog djela, odnosno o sukcesiji povijesnih faza umjesto inzistiranja na stilskom jedinstvu. Linea podrazumijeva i pojmove vrste, poteza, smjera.
13 Ovakvo datiranje podudara se s pojavom kritičkih i teorijskih spisa Camilla Boita, a potom i Gustava Giovannonija na prijelazu s 19. na 20. stoljeće.
14 intento.
15 manutenzione.
16 dare nuovamente al monumento la resistenza e la durevolezza.
17 le menomazioni e le disgregazioni.
18 ripristino. U hrvatskoj konzervatorsko-restauratorskoj teoriji, praksi i historijsko-kritičkim tekstovima postoji i uporaba pojma „repristinacije“.
19 dati assolutamente certi.
20 ipotesi.
21 completamento.
22 elementi neutri.
23 il minimo necessario.
24 integrare la linea.
25 viventi.
26 le destinazioni primitive.
27 gli adattamenti necessari.
28 alterazioni essenziali.
29 storico ricordo.
30 eliminare.
31 importanza, significato. Dokument nastao u doba golemih razaranja u Mussolinijevu Rimu i u još nekim talijanskim gradovima, primjerice u Milanu i Bresci, ne precizira što se to točno može držati lišenim važnosti i značenja, osobito nakon prepoznavanja “male arhitekture”, starih četvrti i slika ulica i čitavih gradova krajem 19. stoljeća.
32 deturpamenti inutili.
33 le condizioni ambientali. Ovdje se osjeća utjecaj Gustava Giovannonija, koji je i prije 1914. pisao o vrijednosti ambijenta, a 1918. sastavio je tekst Spomenički ambijent, objavljen na hrvatskom u antologiji Spomenici i ambijenti, Zagreb 2018.
34 inopportuni isolamenti. Pored glagola uklanjati može se rabiti i pojam odvajati, izdvajati.
35 Rečenica anticipira moderne rasprave o interpolacijama, koje će se konkretizirati na vrhuncu krize modernističke arhitekture 1970-ih godina. Usp. Rezoluciju Simpozija o uvođenju suvremene arhitekture u skupine starih građevina ICOMOS-a iz 1972. godine.
36 un carattere di nuda semplicità.
37 rispondenza.
38 espressioni geometriche.
39 individualità decorativa.
40 accuratamente ed evidentemente designate.
41 materiale primitivo.
42 cornici di inviluppo.
43 sigle o epigrafi.
44 la falsificazione. Spominjanje historijskog dokumenta vezuje ovu povelju s načelima tzv. filološkog restauriranja s kraja 19. stoljeća u Italiji, čiji su predstavnici Camillo Boito i Tito Vespasiano Paravicini.
45 il lavoro di liberazione.
46 la sistemazione dei ruderi.
47 la stabile protezione.
48 relazioni analitiche. Podsjeća na Boitova načela, formulirana sredinom 1880-ih godina.
49 giornale del restauro.
50 Bollettino d’Arte, časopis je 1907. osnovao povjesničar umjetnosti Corrado Ricci kao glavni ravnatelj Uprave za starine i lijepe umjetnosti. U vremenu sastavljanja Talijanske povelje o restauriranju glavni urednik časopisa je Roberto Paribeni, arheolog i istraživač rimske civilizacije. U njegovo doba (1929-1933.) u časopisu objavljuju Mario Salmi, Amedeo Maiuri, Gino Chierici, Guido Calza, Corrado Ricci, Gustavo Giovannoni, Bernard Berenson. Giovannoni je 1932. objavio izvješće o Konferenciji u Ateni iz 1931. godine.
51 Ministarstva nacionalne naobrazbe: tal. Ministero dell’Educazione Nazionale. Naziv Ministarstva za javnu naobrazbu u fašističkoj Italiji.