Dresdenska deklaracija[1]The Declaration of Dresden, s engleskoga preveo Marko Špikić.
ICOMOS, 1982.
Na poziv nacionalnog odbora ICOMOS-a Demokratske Republike Njemačke, sudionici iz jedanaest zemalja održali su savjetovanje u Dresdenu od 15. do 19. studenog 1982. na temu „Rekonstruiranje spomenika uništenih ratom“.
Skup u Dresdenu:
_s dubokom potresenošću utvrđuje kako rat izaziva užasne patnje i gubitke za ljude i njihova kulturna dobra,[2]cultural property. _priznaje dosege vlade i naroda Demokratske Republike Njemačke u povratu[3]reclaim. Engleska riječ ima precizne konotacije: vratiti, dovesti natrag, popraviti nepravdu, civilizirati, iskrčiti. znatnoga dijela njihovih blaga[4]treasures. Pojam koristi već F. Schinkel 1815. godine u izvješćima iz Rajnskog područja, pišući o die Schätze, a blaga se spominju i u modernim konvencijama i poveljama, poput Amsterdamske iz … Continue reading koja su oštećena ili za koja se vjerovalo da su izgubljena, a osobito arhitektonskih spomenika,[5]architectural monuments. Umjesto engleskoga generičkog pojma heritage, ovdje se poštuje njemačka konzervatorska predaja s pojmom spomenik, Denkmal.
_u odnosu na tu pozadinu daje punu potporu Preporuci br. 308 Druge svjetske konferencije UNESCO-a, održane u Meksiku u kolovozu 1982. godine o sprječavanju ratnih sukoba,
_i sporazuman je s rezolucijom o istoj temi, koju je prihvatila 6. Glavna skupština ICOMOS-a 1981. godine u Rimu.
Skup sažima zaključke rasprava u sljedećim temeljnim procjenama:
1. Zadaća društvenog razvitka nakon rata, rekonstrukcija gradova i sela, kao i prateća zadaća zaštite spomenika[6]protection of monuments. sačinjavaju pojedinačni entitet. Duhovne vrijednosti spomenika i želja da ih se prizna podjednako intelektualno i politički razlozi su za započinjanje njihova rekonstruiranja.
2. Cilj i praktični napori vlada i naroda u restauriranju spomenika i očuvanju značaja gradova i sela koji su u vremenu razvijeni imali su i zadržat će veliku važnost za povezanost ljudi i njihovih rodnih zemalja, kao i za njihovo sudjelovanje u društvenom napretku njihove zemlje.
3. Velik je kulturni učinak ostvaren i bit će postignut u onim mjestima u kojima zaštita i brižno očuvanje spomenika ide ruku pod ruku s naporima da se restaurira njihov utjecaj i da se promakne njihovo razumijevanje te ondje gdje su postojeći spomenici skladno dopunjeni[7]harmoniously complemented. novim arhitektonskim djelima, poštujući i unaprjeđujući[8]enhancing. tipične gradske cjeline,[9]ensambles. uključujući i njihov prirodni ambijent.
4. Budući da su ljudi, pod utjecajem ratnih razaranja i rekonstrukcijskih radova nakon rata, promatrali spomenike s povećanim zanimanjem, osobito u odnosu na njihovo pružanje historijskih dokaza, zahtjev za očuvanjem izvorne supstancije[10]the original substance. spomenika zadobio je svjež naglasak. To znači da je supstancija, koja je u svim elementima što je čine vrijednom prepoznavanja kao spomenika, izrasla u vremenu i da, zahvaljujući svojoj autentičnosti, potvrđuje podrijetlo spomenika i njegovu povijesnu evoluciju do današnjeg dana.
5. Rekonstrukcija daje svjež naglasak temeljnim studijima i intenzivnim istraživanjima uz pomoć arheologije, prema novim načinima dokumentiranja rezultata u zaštiti spomenika. Dovršetak dokumentiranja pojedinačnog spomenika i skupa spomenika također je prepoznat kao hitna zadaća u zaštiti spomenika od posljedica oružanih sukoba i katastrofa.
6. Novo zanimanje za intelektualno priznavanje spomenika često je, pored pukog očuvanja,[11]mere preservation. Očuvanje, o kojem se raspravlja kao važnom teorijsko-metodološkom problemu od sredine 19. stoljeća (pojmovi conservation, Pflege nasuprot restoration, restauration, … Continue reading poticalo želju za restauriranjem spomenika zbog njegova značenja i utjecaja.[12]its meaning and impact. Tip i svrha restauriranja ovisi i nastavlja ovisiti o značenju i svojstvenom značaju spomenika, o opsegu razaranja i o kulturnoj i političkoj namjeni koja se uza nj vezuje.
7. Pri rekonstruiranju spomenika razorenih u ratu razvijene su različite tehnike. Mnoštvo čimbenika mora se uzeti u obzir u svakom od pojedinih slučajeva: od konzerviranja spomenika zbog njegove simboličke vrijednosti do restauriranja stanja gradskoga krajolika,[13]townscape. koji se ne smije zanemariti.
8. U restauriranju spomenikā uništenih u ratu valja voditi posebnu brigu da se može ući u trag historijskom razvitku do današnjih dana. To se odnosi na elemente spomenika iz različitih razdoblja, kao i na ostale dokaze njegove sudbine. To može uključiti moderne elemente, koji su pridodani na odgovoran način. Potpuno rekonstruiranje teško oštećenih spomenika mora se držati iznimnom okolnošću,[14]an exceptional circumstance. koja se opravdava samo iz osobitih razloga, proizašlih iz ratnih razaranja spomenika velike važnosti. Takva rekonstrukcija mora se temeljiti na pouzdanoj dokumentaciji[15]reliable documentation. njegova stanja prije razaranja.
9. Potreba za nastavljanjem tradicionalne namjene građevine često je ubrzavala restauriranje razorenih arhitektonskih spomenika. Povećana svijest o duhovnoj vrijednosti spomenika samo je potaknula tu težnju. To se u velikoj mjeri tiče stambenih građevina u gradovima i selima, kao i gradskih vijećnica, crkava i ostalih povijesnih građevina.
10. Razaranje spomenika često dovodi do potpuno novih ciljeva u društvenoj namjeni i u njihovu razumijevanju nakon što se uspostavi njihova rekonstrukcija. To se može protezati od napora da se pronađe namjena od velikog javnog značenja do stambene namjene.
11. U zadaći rekonstruiranja spomenika razvijena je vrlo pomna znanstvena metodologija, kao i vještine u tehnologiji, umjetnosti i obrtništvu. Uzdižući se iz opravdane želje ljudi da restauriraju oštećene spomenike kolikogod je to moguće kao nacionalno značajne, potreban je restauratorski posao, koji nadmašuje konzerviranje,[16]going beyond conservation. Dio rečenice se nadovezuje na gore spomenutu distinkciju pojmova konzerviranja i restauriranja. postigao visoku stručnu razinu, pa i novu kulturnu dimenziju.
12. Ljudi sve jasnije spajaju ponos spomenicima svoje vlastite povijesti i zanimanje za spomenike drugih zemalja, kao i poštovanje prema kulturnim dosezima prošlosti i sadašnjosti ljudi koji su predstavljeni tim spomenicima. Razmjena znanja i iskustava na svjetskoj razini o svojstvenim značajkama, historijskom svjedočanstvu i ljepoti kulturne baštine, posebno spomenika svih ljudi i svake etničke i društvene skupine, igra konstruktivnu ulogu u jamčenju pravičnog i mirnog suživota među ljudima.
Naše iskustvo rada u polju zaštite spomenika, viđenja užasnoga gubitka ljudskih života i ratnih razaranja kulturnih blaga, naše iskustvo u prekrasnom i odgovornom poslu restauriranja i novoga razumijevanja tih spomenika, obvezuju sve nas da učinimo svaki napor za sigurniji mir u svijetu na temelju ustrajne međunarodne suradnje i razoružanja.[17]Politička narav Dresdenske deklaracije: pored zaključka 12. točke, u kojoj se poziva na mirni suživot (nalik naglascima u vanjskoj politici socijalističke Jugoslavije, gdje se, unutar Pokreta … Continue reading
Dresden, 18. studenog 1982.
Izvori ilustracija:
Slika pri vrhu stranice: Dresden 1982. https://twitter.com/PaulaSKirby/status/1263756488469774338/photo/1
Slika 1: Otvaranje Semperove opere u Dresdenu 13. veljače 1985. Snimio Erwin Döring. https://www.semperoper.de/en/about/semperoper-dresden/history-of-the-semperoper.html
Slika 2: Središte Frankfurta 1956. godine. https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/2/21/Bundesarchiv_B_145_Bild-F003822-0008%2C_Frankfurt-Main%2C_Evangelischer_Kirchentag.jpg
Slika 3: Hildesheim, Marktplatz, oko 1980. https://abload.de/image.php?img=080823-wett-marktzduxc.jpg
Slika 4: Dresden, Semperova opera 1978. https://commons.wikimedia.org/wiki/Category:Rebuild_of_the_Semperoper#/media/File:Semperoper_in_Dresden_am_16._Oktober_1978.jpg
Slika 5: Radnici na restauriranju Semperove opere u Dresdenu, 1980. https://commons.wikimedia.org/wiki/Category:Rebuild_of_the_Semperoper#/media/File:Bundesarchiv_Bild_183-W0929-0307,_Dresden,_Semperoper,_Wiederaufbau,_Maurer_Sandsteine_vermessend.jpg
References
| ↑1 | The Declaration of Dresden, s engleskoga preveo Marko Špikić. |
|---|---|
| ↑2 | cultural property. |
| ↑3 | reclaim. Engleska riječ ima precizne konotacije: vratiti, dovesti natrag, popraviti nepravdu, civilizirati, iskrčiti. |
| ↑4 | treasures. Pojam koristi već F. Schinkel 1815. godine u izvješćima iz Rajnskog područja, pišući o die Schätze, a blaga se spominju i u modernim konvencijama i poveljama, poput Amsterdamske iz 1975. |
| ↑5 | architectural monuments. Umjesto engleskoga generičkog pojma heritage, ovdje se poštuje njemačka konzervatorska predaja s pojmom spomenik, Denkmal. |
| ↑6 | protection of monuments. |
| ↑7 | harmoniously complemented. |
| ↑8 | enhancing. |
| ↑9 | ensambles. |
| ↑10 | the original substance. |
| ↑11 | mere preservation. Očuvanje, o kojem se raspravlja kao važnom teorijsko-metodološkom problemu od sredine 19. stoljeća (pojmovi conservation, Pflege nasuprot restoration, restauration, Wiederherstellung), u ovom dokumentu dobiva pridjev puki, kao da se između pojmova preservation i restoration želi oživjeti sukob. |
| ↑12 | its meaning and impact. |
| ↑13 | townscape. |
| ↑14 | an exceptional circumstance. |
| ↑15 | reliable documentation. |
| ↑16 | going beyond conservation. Dio rečenice se nadovezuje na gore spomenutu distinkciju pojmova konzerviranja i restauriranja. |
| ↑17 | Politička narav Dresdenske deklaracije: pored zaključka 12. točke, u kojoj se poziva na mirni suživot (nalik naglascima u vanjskoj politici socijalističke Jugoslavije, gdje se, unutar Pokreta nesvrstanih, govorilo o miroljubivoj koegzistenciji, što se pojavljuje i u izvorniku Deklaracije, peaceful coexistance between peoples), u njoj se progovara i o vrlo aktualnoj temi na vrhuncu Hladnog rata, utrci u naoružanju. |