Preporuka za očuvanje kulturnih dobara ugroženih javnim ili privatnim radovima, 1968.

by manensin Dokumenti - Documentson Posted on

Preporuka za očuvanje kulturnih dobara ugroženih javnim ili privatnim radovima[1]Recommendation concerning the Preservation of Cultural Property Endangered by Public or Private Works. S engleskog preveo Marko Špikić. Preporuka je objavljena u srpskom prijevodu s predgovorom … Continue reading

UNESCO, 22. studenog 1968.

Opća konferencija Organizacije Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu na sastanku u Parizu od 15. listopada do 20. studenog 1968, na svojoj petnaestoj sjednici,

Uzimajući u obzir da suvremena civilizacija i njezin budući razvitak počiva, među ostalim sastavnicama, na kulturnim predajama naroda svijeta,[2]the cultural traditions of the peoples of the world. njihovoj kreativnoj snazi i njihovu društvenom i ekonomskom razvitku,

Uzimajući u obzir da su kulturna dobra proizvod i svjedočanstvo različitih predaja i duhovnih postignuća iz prošlosti, pa su stoga bitna sastavnica osobnosti naroda svijeta,[3]the personality of the peoples of the world.

Uzimajući u obzir da je prijeko potrebno očuvati ih u što većoj mjeri prema njihovoj povijesnoj i umjetničkoj važnosti, kako bi značenje i poruka[4]the singificance and message. Pojmovi bliski tadašnjim interpretacijama jezika i kultura unutar strukturalizma i semiotike. kulturnih dobara postali dio duha narodā koji se tako mogu osvijestiti vlastito dostojanstvo, 

Uzimajući u obzir da očuvanje kulturnih dobara i ostvarenje njihove dostupnosti u duhu Deklaracije o načelima međunarodne suradnje u kulturi, prihvaćene 4. studenog 1966. tijekom četrnaeste sjednice, omogućuju sredstva poticanja međusobnog razumijevanja naroda i tako služe načelima mira;

Uzimajući u obzir da dobrobit svih naroda između ostalog ovisi o postojanju pogodnog i poticajnog okoliša[5]a favourable and stimulating environment. i da očuvanje kulturnih dobara svih povijesnih razdoblja izravno doprinosi takvom okolišu,

Prepoznajući, s druge strane, ulogu koju industrijalizacija, prema kojoj se svjetska civilizacija kreće, ima u razvitku narodā i njihovu duhovnom i nacionalnom ispunjenju,

Ipak, uzimajući u obzir da su pretpovijesni, protopovijesni i povijesni spomenici i ostaci, kao i brojne suvremene strukture s umjetničkom, povijesnom ili znanstvenom važnošću sve više ugroženi javnim i privatnim radovima kao posljedicom industrijskog razvitka i urbanizacije, 

Uzimajući u obzir da je dužnost vlada zajamčiti zaštitu i očuvanje kulturne baštine čovječanstva,[6]the cultural heritage of mankind. kao i promicati društveni i ekonomski razvitak,

Uzimajući, s tim u vezi, u obzir da je potrebno hitno uskladiti očuvanje kulturne baštine s promjenama koje prate društveni i ekonomski razvitak, poduzeti ozbiljne napore kako bi se ispunila oba cilja u snošljivu duhu razumijevanja i s obzirom na prikladno planiranje,

Uzimajući u obzir da prikladno očuvanje i dostupnost kulturnih dobara čine glavni doprinos društvenom i ekonomskom razvitku zemalja i pokrajina koje posjeduju takva blaga čovječanstva[7]treasures of mankind. promičući nacionalni i međunarodni turizam,

Uzimajući, konačno, u obzir da najpouzdaniji jamac očuvanja kulturnih dobara počiva na poštivanju i privrženosti koje narodi prema njima osjećaju i uvjereni da se takvi osjećaji mogu u velikoj mjeri ojačati odgovarajućim mjerama koje će poduzeti zemlje-članice,

Imajući pred sobom prijedloge vezane za očuvanje kulturnih dobara ugroženih javnim ili privatnim radovima, koji sačinjavaju točku 16 na dnevnom redu sjednice,

Odlučujući na trinaestoj sjednici da će prijedlozi za ovu točku biti tema međunarodnoga dokumenta u obliku preporuke zemljama-članicama,

Prihvaća na ovaj devetnaesti dan mjeseca studenoga 1968. ovu Preporuku. 

Opća konferencija preporučuje zemljama-članicama da primijene sljedeće propise poduzimajući sve zakonodavne ili druge korake koji su potrebni kako bi se proveli unutar njihova teritorija prema pravilima i načelima izraženima u ovoj Preporuci.

Opća konferencija preporučuje da zemlje-članice svrate pozornost na ovu Preporuku vlastima ili službama odgovornima za javne ili privatne radove, kao i tijelima odgovornima za konzerviranje i zaštitu spomenika[8]the conservation and the protection of monuments. i povijesnih, umjetničkih, arheoloških i znanstvenih cjelina. Ona preporučuje da se podjednako obavijeste i vlasti i tijela koji planiraju programe obrazovanja i razvitka turizma.

Opća konferencija preporučuje zemljama-članicama da, u rokovima i na način koji će biti određen, izvijeste o djelovanju koje su poduzeli u provođenju ove Preporuke u djelo.

I. Definicija

1. Pojam „kulturnoga dobra“[9]U prijevodu se na nekim mjestima koristi plural u odnosu na izvorni oblik cultural property. za potrebe ove Preporuke će se primjenjivati na: 

a. Nepokretna djela[10]immovables. poput arheoloških i povijesnih ili znanstvenih cjelina, struktura ili drugih značajki[11]features, što se može prevesti i kao atrakcija. povijesne, znanstvene, umjetničke ili arhitektonske vrijednosti, religioznih ili svjetovnih, uključujući skupine tradicionalnih struktura, povijesne četvrti unutar izgrađenih gradskih ili seoskih područja i etnološke strukture prijašnjih kultura koje još postoje u valjanoj formi.[12]valid form. Pojam se primjenjuje na nekretnine poput ruševina koje postoje iznad razine zemlje, kao i na arheološke ili povijesne ostatke pronađene u zemlji. Pojam kulturnoga dobra također podrazumijeva i ambijent takvoga dobra; 

b. Pokretna dobra od kulturne važnosti, uključujući ona koja postoje unutar ili su izvađena[13]recovered. iz nepokretnih dobara ili ona prikrivena zemljom, koja se mogu pronaći na arheološkim ili povijesnim cjelinama ili bilo gdje drugdje.

2. Pojam „kulturnoga dobra“ ne podrazumijeva samo afirmirane i popisane arhitektonske, arheološke i povijesne cjeline i strukture nego i nepopisane ili nekategorizirane ostatke prošlosti,[14]the unscheduled or unclassified vestiges of the past. kao i umjetnički i povijesno važne suvremene cjeline i strukture. 

II. Opća načela

3. Mjere zaštite kulturnih dobara trebalo bi proširiti na teritorij čitave države i ne bi se trebale ograničavati na određene spomenike i cjeline.

4. Zaštitni popisi[15]protective inventories. važnih kulturnih dobara, popisanih ili nepopisanih, trebaju se održavati. Gdje takvi popisi ne postoje, prvenstvo bi trebalo dati njihovu uspostavljanju kao temeljitom pregledu kulturnih dobara u područjima u kojima su ugrožena javnim ili privatnim radovima.

5. Valja voditi računa o značenju kulturnoga dobra kada se određuju mjere potrebne za:

a. očuvanje cjelovitoga lokaliteta, strukture ili nekog drugog oblika nepokretnog kulturnog dobra od posljedica privatnih ili javnih radova;

b. spašavanje ili pomaganje kulturnom dobru ukoliko će područje u kojem je nađeno biti preoblikovano javnim ili privatnim radovima. Cjelina ili dio predmetnoga dobra treba očuvati i premjestiti.[16]remove.

6. Mjere bi trebale varirati prema značaju, veličini i smještaju kulturnoga dobra i o naravi opasnosti kojima je ugrožen.

7. Mjere očuvanja ili spašavanja kulturnih dobara trebaju biti preventivne i korektivne.

8. Preventivne i korektivne mjere trebaju biti usmjerene zaštiti ili spašavanju kulturnih dobara od javnih ili privatnih radova koji bi ih mogli oštetiti i razoriti, poput:

a. gradskog širenja i projekata obnove, premda oni mogu sačuvati popisane spomenike dok se ponekad uklanjaju[17]removing. Ovdje riječ označuje žrtvovanje kao gubitka izvornoga stanja. manje važne strukture, dovodeći do razaranja povijesnih odnosa i ambijenta povijesnih četvrti;

b. sličnih projekata u područjima u kojima su skupine tradicionalnih struktura s kulturnom vrijednošću u potpunosti ugrožene razaranjem zbog nedostatka pojedinačnog popisanog spomenika;

c. nepromišljenih preinaka i popravaka na pojedinačnim povijesnim građevinama;

d. izgradnje ili prepravljanja autocesta, koje predstavljaju posebnu opasnost za cjeline, povijesno važne strukture ili skupine struktura;

e. izgradnje brana za navodnjavanje, hidrocentrala ili točaka za nadzor poplava;

f. izgradnje cjevovoda i dalekovoda;

g. poljodjelskih radova koji uključuju duboko oranje, navodnjavanje i odvodnjavanje, krčenje i ravnanje zemlje i pošumljavanje;

h. radova potrebnih u rastu industrije i tehnološkog napretka industrijaliziranih društava, poput uzletišta, miniranja i rudarskih poslova, jaružanja i isušivanja kanala i luka. 

9. Zemlje-članice trebale bi dati prvenstvo mjerama potrebnim za očuvanjem kulturnih dobara ugroženim javnim ili privatnim radovima in situ kako bi očuvale povijesne asocijacije i slijed.[18]historical associations and continuity. Kada nametljivi ekonomski uvjeti nalažu da se kulturna dobra premjeste, zapuste ili razore, spašavanje ili pomaganje bi uvijek trebalo uključiti njihovo pomno proučavanje i pripremu detaljnih zapisa.

10. Rezultati proučavanja sa znanstvenom ili povijesnom vrijednošću, povezanih sa spasilačkim radovima, osobito u slučaju kada je cjelina ili većina nepokretnog kulturnog dobra zapuštena ili razorena, trebaju se publicirati ili učiniti dostupnima za buduća istraživanja.

11. Važne strukture i ostali spomenici koji su premješteni kako bi bili spašeni od razaranja zbog javnih ili privatnih radova trebali bi biti smješteni u cjelini ili ambijentu koji nalikuje njihovom ranijem položaju i prirodnim, povijesnim ili umjetničkim asocijacijama. 

12. Važna pokretna kulturna dobra, uključujući reprezentativne primjerke predmeta otkrivenih u arheološkim iskapanjima i pribavljenih u spasilačkim radovima, trebalo bi očuvati za proučavanje ili ih smjestiti na izložbu u ustanove poput muzeja, uključujući muzeje lokaliteta[19]site museums. ili sveučilišta.

III. Očuvanje i mjere spašavanja[20]salvage measures.

13. Očuvanje ili spašavanje kulturnih dobara ugroženih javnim ili privatnim radovima trebalo bi zajamčiti sljedećim sredstvima, a precizne mjere trebalo bi odrediti zakonodavstvo i organizacijski sustav svake države:

a. zakonodavstvo;

b. financije;

c. administrativne mjere;

d. postupci očuvanja i spašavanja kulturnih dobara;

e. kazne;

f. popravci;

g. nagrade; 

h. savjet;

i. obrazovni programi.

Zakonodavstvo

14. Zemlje-članice trebale bi ozakoniti ili na nacionalnoj, kao i na lokalnoj razini održavati zakonodavne mjere potrebne u jamčenju očuvanja ili spašavanja kulturnih dobara ugroženih javnim ili privatnim radovima, u skladu s pravilima i načelima utjelovljenima u ovoj Preporuci.

Financije
15. Zemlje-članice trebale bi zajamčiti pristup odgovarajućem proračunu za očuvanje ili spašavanje kulturnih dobara ugroženih javnim ili privatnim radovima. Iako razlike u zakonskim sustavima i predajama, kao i nejednakost sredstava sprječavaju primjenu jedinstvenih mjera, valja razmotriti sljedeće:

a. nacionalne ili lokalne vlasti, odgovorne za čuvanje kulturnih dobara, trebaju raspolagati odgovarajućim proračunima kako bi poduzeli očuvanje ili spašavanje kulturnih dobara ugroženih javnim ili privatnim radovima, ili

b. troškovi očuvanja ili spašavanja kulturnih dobara ugroženih javnim ili privatnim radovima, uključujući prethodna arheološka istraživanja, trebali bi biti dio proračuna troškova izgradnje, ili

c. mogućnost spajanja dviju metoda koje su spomenute u pod-člancima a i b gore također treba zajamčiti.

16. U slučaju neuobičajenih troškova, nastalih zbog veličine i složenosti traženih poslova, trebala bi postojati mogućnost pribavljanja dodatnih sredstava uz zakonodavnu pomoć, posebnih subvencija, nacionalnog fonda za spomenike i drugih prikladnih sredstava. Službe odgovorne za čuvanje kulturnih dobara trebalo bi ovlastiti da upravljaju ili koriste ove izvan-proračunske doprinose potrebne za očuvanje ili spašavanje kulturnih dobara ugroženih javnim ili privatnim radovima.

17. Zemlje-članice trebale bi potaknuti vlasnike umjetnički ili povijesni važnih struktura, uključujući strukture koje su dio tradicionalne skupine, kao i stanovnike povijesnih četvrti izgrađenih gradskih ili seoskih područja da očuvaju značaj i estetske kakvoće svojih kulturnih dobara, koje će inače biti ugrožene javnim ili privatnim radovima, i to uz pomoć:

a. pogodnih poreznih tarifa,

b. uspostave proračuna, pomoću prikladnog zakonodavstva, koji će stipendijama, pozajmicama ili drugim mjerama ići na ruku ustanovama i privatnim vlasnicima umjetnički, arhitektonski, znanstveno ili povijesno važnih struktura, uključujući skupine tradicionalnih struktura, kako bi ih se održalo ili prikladno prilagodilo[21]adapt suitably. za namjene koje bi udovoljile potrebama suvremenog društva,

c. mogućnosti spajanja dviju metoda spomenutih u pod-člancima a i b gore, što valja zajamčiti.

18. Ukoliko kulturna dobra nisu popisana ili drugačije zaštićena, vlasniku bi trebalo biti omogućeno zatražiti takvu pomoć od odgovarajućih vlasti.

19. Kada nacionalne ili lokalne vlasti i privatni vlasnici stvaraju proračun za očuvanje kulturnih dobara ugroženih javnim ili privatnim radovima, trebali bi uzeti u obzir suštinsku vrijednost kulturnoga dobra, kao i doprinos koji on može pružiti ekonomiji kao turistička atrakcija.

Administrativne mjere
20. Odgovornost za očuvanje ili spašavanje kulturnih dobara ugroženih javnim ili privatnim radovima trebalo bi povjeriti prikladnim službenim tijelima. Kada god već postoje tijela ili službe za zaštitu kulturnih dobara, tim bi tijelima ili službama trebalo prenijeti odgovornost za očuvanje kulturnih dobara od opasnosti izazvanih javnim ili privatnim radovima. Ako takve službe ne postoje, trebalo bi stvoriti posebna tijela ili službe u svrhu očuvanja kulturnih dobara ugroženih javnim ili privatnim radovima; premda razlike među ustavnim propisima i predajama sprječavaju prihvaćanje jedinstvenog sustava, valja usvojiti neka zajednička načela.

a. Trebalo bi postojati tijelo za koordinaciju ili savjetovanje, s predstavnicima vlasti odgovornim za čuvanje kulturnih dobara, javne i privatne radove, urbanističko planiranje i s predstavnicima istraživačkih i obrazovnih ustanova, koje bi trebale biti kompetentne za davanje savjeta o očuvanju kulturnih dobara ugroženih javnim ili privatnim radovima i osobito o sukobima interesa između zahtjeva za javne ili privatne radove i očuvanja ili spašavanja kulturnih dobara.

b. Pokrajinski, općinski ili neki drugi oblik lokalne uprave također bi trebao imao službe odgovorne za očuvanje ili spašavanje kulturnih dobara ugroženih javnim ili privatnim radovima. Te bi službe trebale biti sposobne pozvati nacionalne službe ili druga prikladna tijela u pomoć u skladu s njihovim mogućnostima i zahtjevima.

c. Službe odgovorne za čuvanje kulturnih dobara trebale bi biti primjereno ekipirano specijalistima potrebnim za očuvanje ili spašavanje kulturnih dobara ugroženih javnim ili privatnim radovima, poput arhitekata, urbanista, arheologa, povjesničara, nadzornika i ostalih specijalista i tehničara.

d. Valja poduzeti administrativne mjere kako bi se koordinirao rad različitih služba odgovornih za čuvanje kulturnih dobara s radom ostalih služba odgovornih za javne i privatne radove i radom bilo kojeg drugog odjela ili službe čije odgovornosti dotiču problem očuvanja ili spašavanja kulturnih dobara ugroženih javnim ili privatnim radovima.

e. Valja poduzeti administrativne mjere kako bi se osnovala vlast ili povjerenstvo zaduženo za programe urbanističkog planiranja u svim zajednicama koje posjeduju popisane ili nepopisane povijesne četvrti, cjeline i spomenike koje valja očuvati od javne ili privatne izgradnje.

21. U fazi prethodnoga pregleda[22]preliminary survey. bilo kojeg projekta koji uključuje izgradnju na lokalitetu s prepoznatim kulturnim zanimanjem ili bi mogao sadržavati predmete od arheološke ili povijesne važnosti, valja pripremiti nekoliko varijanti projekta na pokrajinskoj ili općinskoj razini prije donošenja odluke. Odabir između tih varijanti trebalo bi napraviti na temelju opsežne poredbene analize kako bi se, ekonomski i s gledišta očuvanja ili spašavanja kulturnih dobara, moglo prihvatiti najpovoljnije rješenje.

Postupci očuvanja i spašavanja kulturnih dobara

22. Valja unaprijed poduzeti temeljite preglede svih javnih ili privatnih radova koji bi mogli ugroziti kulturna dobra kako bi se odredile:

a. mjere koje valja poduzeti u očuvanju važnih kulturnih dobara in situ;

b. razmjeri spasilačkih radova koji bi bili potrebni, poput izbora arheoloških lokaliteta koje valja iskopati, struktura koje valja premjestiti i pokretnih kulturnih dobara koje valja spasiti, i tako dalje.

23. Mjere za očuvanje ili spašavanje kulturnih dobara valja iznijeti puno prije javnih ili privatnih radova. U područjima od arheološke ili kulturne važnosti, poput povijesnih gradova, sela, cjelina i okruga, koja bi trebalo zaštititi zakonodavstvom svake zemlje, početak novoga rada trebao bi biti uvjetovan izvršenjem prethodnih arheoloških iskapanja. Ukoliko je potrebno, posao bi trebao biti usporen kako bi se zajamčilo da su poduzete odgovarajuće mjere za očuvanje ili spašavanje kulturnoga dobra.

24. Važni arheološki lokaliteti i osobito pretpovijesne cjeline koje je teško prepoznati, povijesne četvrti u gradskim i seoskim područjima, skupine tradicionalnih struktura, etnološke strukture prethodnih kultura i ostala nepokretna kulturna dobra koja bi inače bila ugrožena javnim ili privatnim radovima trebalo bi zaštititi podjelom u zone[23]zoning. ili popisivanjem: 

a. arheološke rezervate trebalo bi podijeliti u zone ili popisati a nepokretna dobra prema potrebi otkupiti kako bi se dopustilo temeljito iskapanje ili očuvanje ruševina pronađenih na lokalitetu.

b. povijesne četvrti u gradskim ili seoskim središtima i skupine tradicionalnih struktura trebalo bi podijeliti u zone, usvajajući odgovarajuće uredbe za očuvanje njihova ambijenta i značaja, poput nametanja nadzorā[24]the imposition of controls. u onom stupnju u kojem se povijesno i umjetnički važne strukture mogu obnoviti[25]renovate. a istodobno se mogu uvesti[26]introduce. Pojam ulazi u središte zanimanja 1972. godine u Budimpešti na ICOMOS-ovu Simpoziju o uvođenju suvremene arhitekture u skupine starih građevina. Engleska inačica francuskoga pojma … Continue reading tip i oblikovanje[27]the type and design. novih struktura. Očuvanje spomenika treba biti apsolutni zahtjev svakog dobro zamišljenog plana urbanističkog preuređenja,[28]plan for urban redevelopment.

osobito u povijesnim gradovima ili okruzima. Slične uredbe trebale bi pokrivati područje koje okružuje popisani spomenik ili cjelinu i njegov ambijent kako bi se očuvala njegova asocijacija i značaj. Valja odobriti promjenu uobičajenih uredaba primjenjivih na novu izgradnju; njih valja prekinuti kada se nove strukture uvode u povijesnu zonu. Uobičajeni tipovi promidžbe plakatima i svjetlosnim najavama trebaju se zabraniti no komercijalne ustanove mogu se dopustiti kako bi se razborito prikazanim znakovima ukazalo na njihovu nazočnost.

25. Zemlje-članice trebale bi obvezati osobe koje tijekom javnih ili privatnih radova naiđu na arheološke ostatke da ih prijave što je ranije moguće kompetentnoj službi. Pomni pregled trebala bi obaviti za to zadužena služba a ako je cjelina važna valjalo bi odgoditi izgradnju kako bi se dopustilo temeljito iskapanje, izdajući pripadajuće dopuštenje ili kompenzaciju za naložena kašnjenja.

26. Zemlje-članice bi trebale imati sredstva za stjecanje važnih kulturnih dobara ugroženih javnim ili privatnim radovima otkupom, što bi činile nacionalne ili lokalne vlasti. Ukoliko je to nužno, trebalo bi biti moguće djelovati na takvo stjecanje uz pomoć izvlaštenja.

27. Zemlje-članice bi trebale poduzeti korake kako bi zajamčile da prekršaji zbog namjere ili nemara protiv očuvanja ili spašavanja kulturnih dobara ugroženih javnim ili privatnim radovima budu strogo kažnjeni kaznenim zakonikom, koji bi trebao predvidjeti globe, pritvaranje ili oboje. K tomu bi trebalo primijeniti sljedeće mjere:

a. kada god je moguće, restauriranje cjeline ili strukture na trošak odgovornih za njihovo oštećivanje;

b. kod slučajnog arheološkog nalaza nadoknadu štete državi kada je nepokretno kulturno dobro oštećeno, razoreno ili zanemareno; zapljena bez nadoknade kada se pokretni predmet prikrije.

Popravci
28. Zemlje-članice trebale bi, kada to dopusti vrsta dobra, usvojiti potrebne mjere kako bi se zajamčio popravak, restauriranje ili rekonstrukcija kulturnih dobara oštećenih javnim ili privatnim radovima. One bi također trebale predvidjeti mogućnost zahtijevanja od lokalnih vlasti i privatnih vlasnika važnih kulturnih dobara da izvedu popravke ili restauriranja, prema potrebi s tehničkom i financijskom pomoći.

Nagrade
29. Zemlje-članice trebale bi poticati pojedince, udruge i gradske uprave da sudjeluju u programima zaštite ili spašavanja kulturnih dobara ugroženih javnim ili privatnim radovima. Mjere bi u tom smislu mogle biti sljedeće:

a. plaćanja za usluge (ex gratia) pojedincima koji prijave ili predaju skrivene arheološke nalaze;

b. nagrade ili potvrde, medalje ili drugi oblici priznanja pojedincima, čak i kada pripadaju vladinim službama, udrugama, ustanovama ili gradskim upravama, koji su iznijeli istaknute projekte očuvanja ili spašavanja kulturnih dobara ugroženih javnim ili privatnim radovima.

Savjet
30. Zemlje-članice bi trebale pojedincima, udrugama ili gradskim upravama bez potrebnog iskustva ili osoblja pružiti tehnički savjet ili nadzor kako bi održale odgovarajuće standarde za očuvanje ili spašavanje kulturnih dobara ugroženih javnim ili privatnim radovima.

Obrazovni programi

31. U duhu međunarodne suradnje zemlje-članice trebale bi poduzeti korake kako bi među svojim sunarodnjacima potakle i razvile zanimanje za i poštovanje prema kulturnoj baštini iz vlastite prošlosti i prema ostalim predajama kako bi očuvale ili spasile kulturna dobra ugrožena javnim ili privatnim radovima.

32. Specijalizirane publikacije, članci u tisku, na radiju i televiziji trebali bi obavijestiti o prirodi opasnosti za kulturna dobra koje nastaju zbog loše zamišljenih javnih ili privatnih radova kao i o slučajevima u kojima su kulturna dobra bila uspješno očuvana ili spašena.

33. Obrazovne ustanove, povijesne i kulturne udruge, javna tijela koja se bave turističkom industrijom i udruge za javnu naobrazbu trebali bi imati programe obavještavanja o opasnostima za kulturna dobra koje nastaju zbog kratkovidnih javnih ili privatnih radova te podcrtati činjenicu da projekti za očuvanje kulturnih dobara potpomažu razumijevanje među narodima.

34. Muzeji i obrazovne ustanove, kao i ostale zainteresirane organizacije trebale bi pripremiti posebne izložbe o opasnostima za kulturna dobra koje nastaju zbog nenadziranih javnih ili privatnih radova i o mjerama koje su poduzete kako bi se očuvala ili spasila ugrožena kulturna dobra.

Ovo je autentični tekst Preporuke koju je prihvatila Opća konferencija Organizacije Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu tijekom svoje petnaeste sjednice, održane u Parizu i proglašene zaključenom dvadesetoga dana studenoga 1968. godine.
S povjerenjem smo pridodali naše potpise ovoga 22. studenog 1968.
Predsjednik Opće konferencije

Glavni ravnatelj[29]Glavni ravnatelj UNESCO-a bio je René Maheu (1905-1975.) koji je 1962. potpisao i Preporuku za čuvanje ljepote i značaja krajolika i cjelina.

Izvori ilustracija:

U vrhu stranice: Fotografija sa sastanka UNESCO-a 1968. u Poljskoj. https://aspnet.unesco.org/en-us/PublishingImages/Forms/Thumbnails.aspx?Paged=TRUE&p_SortBehavior=0&p_FileLeafRef=France%2EJPG&p_ID=176&PageFirstRow=61&&View={EDE403D8-2714-4043-9FB2-B53D469AAA71}

Slika 1: Arhivski primjerak Preporuke iz 1968. godine. http://arkivji.org.mt/atom2/index.php/recommendation-concerning-the-preservation-of-cultural-property-endangered-by-public-or-private-works-adopted-by-the-general-conference-of-unesco-at-its-fifteenth-session-held-in-paris-on-november-19-1968-a

References

References
↑1 Recommendation concerning the Preservation of Cultural Property Endangered by Public or Private Works. S engleskog preveo Marko Špikić. Preporuka je objavljena u srpskom prijevodu s predgovorom Đurđa Boškovića u Zborniku zaštite spomenika kulture 20-21, 1970-71, 186-191.
↑2 the cultural traditions of the peoples of the world.
↑3 the personality of the peoples of the world.
↑4 the singificance and message. Pojmovi bliski tadašnjim interpretacijama jezika i kultura unutar strukturalizma i semiotike.
↑5 a favourable and stimulating environment.
↑6 the cultural heritage of mankind.
↑7 treasures of mankind.
↑8 the conservation and the protection of monuments.
↑9 U prijevodu se na nekim mjestima koristi plural u odnosu na izvorni oblik cultural property.
↑10 immovables.
↑11 features, što se može prevesti i kao atrakcija.
↑12 valid form.
↑13 recovered.
↑14 the unscheduled or unclassified vestiges of the past.
↑15 protective inventories.
↑16 remove.
↑17 removing. Ovdje riječ označuje žrtvovanje kao gubitka izvornoga stanja.
↑18 historical associations and continuity.
↑19 site museums.
↑20 salvage measures.
↑21 adapt suitably.
↑22 preliminary survey.
↑23 zoning.
↑24 the imposition of controls.
↑25 renovate.
↑26 introduce. Pojam ulazi u središte zanimanja 1972. godine u Budimpešti na ICOMOS-ovu Simpoziju o uvođenju suvremene arhitekture u skupine starih građevina. Engleska inačica francuskoga pojma interpoler, koja je ušla i u hrvatsku zaštitu kulturne baštine.
↑27 the type and design.
↑28 plan for urban redevelopment.
↑29 Glavni ravnatelj UNESCO-a bio je René Maheu (1905-1975.) koji je 1962. potpisao i Preporuku za čuvanje ljepote i značaja krajolika i cjelina.