Atenska povelja o restauriranju povijesnih spomenika
Prihvaćena na Prvom međunarodnom kongresu arhitekata i tehničara vezanih za povijesne spomenike, Atena 1931.[1]Prijevod s talijanskog jezika i komentari Marka Špikića, prema izdanju u knjigama Carla Ceschija Teoria e storia del restauro, Bulzoni, Roma 1970, 211-213 i Daniele Lamberini Teorie e storia del … Continue reading
I.
Konferencija se, uvjerena da konzerviranje umjetničke i arheološke baštine čovječanstva[2]Čovječanstva: tal. umanità, engl. mankind. Atenska povelja ovakvom percepcijom globalne baštine anticipira većinu srodnih dokumenata nastalih nakon Drugoga svjetskoga rata. Valja uzeti u obzir … Continue reading zanima sve države kao čuvare civilizacije,[3]Čuvari civilizacije: tal. tutori della civiltà, engl. wardens of civilization. U ovom dijelu tekstu se ne spominje koje civilizacije, pa se može pretpostaviti da je riječ tek o civilizaciji … Continue reading nada da će se države posvetiti uzajamnoj suradnji koja će postati opsežnija i konkretnija kako bi se potaknulo konzerviranje umjetničkih i povijesnih spomenika;[4]U engleskoj se verziji Povelje ovaj dio nalazi u 7. odlomku, gdje stoji: „Uvjerena da je pitanje konzerviranja umjetničkih i arheoloških dobara čovječanstva u interesu zajednica država, koje … Continue reading drži visoko potrebnim da ustanove i stručne skupine, nimalo ne okrnjujući međunarodno javno pravo, iskažu svoje zanimanje za čuvanje[5]Čuvanje: tal. salvaguardia. Pojam se pojavljuje i u Preambuli Mletačke povelje 1964. godine. remek-djela[6]Remek-djela: tal. capolavori, engl. works of art. Talijanska verziija Povelje, dakle, ograničuje zaštitu samo na ona djela koja su prepoznata kao najvažnija, dok engleska verzija daje općenitiji … Continue reading kojima je civilizacija našla svoj najuzvišeniji izraz i koja se čine ugroženima;[7]Engleska verzija iz 7. odlomka: „Konferencija smatra visoko potrebnim da stručne ustanove i udruge, ni na koji način ne prejudicirajući međunarodno javno pravo, dobiju prigodu pokazati svoje … Continue reading izražava želju da se zahtjevi za ispunjavanje toga cilja, predane Organizaciji za intelektualnu suradnju Lige naroda i nakon istraživanja Međunarodnoga ureda za muzeje,[8]Međunarodni ured za muzeje: Office International des Musèes u Parizu. preporuče dobrostivoj pozornosti država. Na Međunarodnom je povjerenstvu za intelektualnu suradnju,[9]Međunarodno povjerenstvo za intelektualnu suradnju: riječ je o Institut de coopération intellectuelle u okviru Lige naroda. pošto Međunarodni ured za muzeje uputi zahtjeve i pošto od svojih lokalnih služba primi korisne podatke, da se odredi o prikladnosti koraka koje valja poduzeti i o postupanju koje valja slijediti u svakom od zasebnih slučajeva.
II.[10]U engleskoj verziji Povelje riječ je o prvom odlomku koji nosi naslov Doktrine, opća načela.
Konferencija je nakanila izložiti glavna načela i doktrine vezane za zaštitu spomenika.[11]Zaštita spomenika: protezione di monumenti, engl. protection of monuments. Ona zaključuje da, usprkos raznolikosti zasebnih slučajeva kojima mogu odgovarati zasebna rješenja, među predstavljenim državama dominira opća težnja[12]Opća težnja: tal. una tendenza generale, engl. general tendency, što govori o pokušaju deklarativnog napuštanja načela stilskog restauriranja kojima je prve osude uputio John Ruskin 1840-ih … Continue reading da se napuste cjelovita restituiranja[13]Cjelovita restituriranja: tal. le restituzioni integrali, engl. restorations in toto. Dva su moguća tumačenja dviju jezičnih verzija, pored razlika u ključnim pojmovima: Konferencija želi … Continue reading i da se rizici izbjegnu uspostavom redovitog i trajnog održavanja,[14]Redovitog i trajnog održavanja: tal. manutenzioni regolari e permanenti, engl. regular and permanent maintenance. koje će zajamčiti konzerviranje[15]Konzerviranje: tal. conservazione, engl. preservation, što se prevodi kao očuvanje. građevina.
Kada je restauriranje zbog propadanja ili razaranja[16]Propadanja ili razaranja: tal. degradazioni o distruzioni, engl. decay or destruction. neizbježno, preporučuje se poštivanje povijesnog i umjetničkog djela iz prošlosti, bez dokidanja[17]Dokidanja: tal. proscrivere, engl. excluding, što se može prevesti i kao isključivanja. stila bilo kojeg razdoblja.
Konferencija preporučuje da se, koliko je god moguće, zadrži zauzeće spomenikā[18]Zauzeće spomenikā: tal. l’occupazione dei monumenti, engl. the occupation of buildings. Misli se na fizičku zapreminu građevine u prostoru, koju Leon Battista Alberti u traktatu De re … Continue reading koje jamči životni slijed, samo ako je pritom moderna namjena[19]Moderna namjena: tal. la moderna destinazione. U engleskoj verziji se pridjev „moderna“ ne koristi, nego samo riječ purpose. takva da poštuje povijesni i umjetnički značaj.
III.[20]U engleskoj verziji Povelje riječ je o drugom odlomku koji nosi naslov Administrativne i zakonske mjere vezane za povijesne spomenike.
Konferencija je poslušala izlaganja o zakonskim mjerama zamišljenim kako bi se zaštitili spomenici od umjetničkog, historijskog ili znanstvenog interesa i koji pripadaju pojedinim zemljama; jednoglasno je potvrdila opću težnju koja u ovom polju potvrđuje pravo zajednice u odnosu na privatni interes.[21]Zanimljiva primjedba u doba kada se u Europi razvijaju režimi fašizma, nacizma i staljinizma, u kojima se uspostavlja precizna hijerarhija između pojedinca i zajednice, supstituirajući građansko … Continue reading
Ona je zaključila da razlika između ovih zakonodavstava proizlazi iz poteškoće pomirenja javnog prava s pravom pojedinaca; susljedno tome, iako odobrava tu opću težnju, procjenjuje da bi je trebalo prilagoditi lokalnim okolnostima i stanju javnog mišljenja, tako da se može suočiti s mogućim manjim preprekama i voditi računa o žrtvama koje vlasnici snose zbog općeg interesa.
Ona potiče da se javna vlast u svakoj državi opunomoći da u hitnim slučajevima poduzme mjere konzerviranja.[22]Mjere konzerviranja: tal. misure conservative, engl. conservatory measures. Ona se, konačno, nada da će Međunarodni ured za javne muzeje objaviti zbirku i poredbeni popis u pojedinim zemljama važećih zakona o ovome predmetu.[23]Engleska verzija ima i dodatak: „i da će se ti podaci upotpunjavati.“
IV.[24]Četvrti odlomak Povelje talijanske verzije u engleskoj se verziji nalazi unutar šestoga odlomka, koji nosi naslov Tehnike konzerviranja.
Konferenciju raduje jer može primijetiti da su načela i tehnički obziri, izneseni u različitim detaljno sročenim izlaganjima, nadahnuti istom zamisli, naime:
_kada je riječ o ruševinama, nameće se krajnje savjesno konzerviranje, a kada to prilike dopuštaju, sretno je rješenje kada se otkriveni izvorni elementi[25]Ponovo postaviti na mjesto otkriveni izvorni elementi: tal. il rimettere in posto gli elementi originali ritrovati. U engleskoj se verziji koristi glagol to reinstate, ali se ne govori o sastavnicama … Continue reading mogu ponovo postaviti na mjesto (anastiloza);[26]Anastiloza: pojam nastao spajanjem grčkih riječi ana – ponovo, i stilos – podizanje ili izgradnja. U talijanskoj konzervatorskoj teoriji prije ovog dokumenta koristio se pojam “ponovnog … Continue reading nova građa,[27]Nova građa: tal. materiali nuovi, engl. the new materials. uporabljena u tu svrhu, mora uvijek biti prepoznatljiva.[28]Prepoznatljiva: tal. riconoscibili, engl. recognisable.
Kada se, međutim, konzerviranje ruševina otkrivenih tijekom iskapanja pokaže nemogućim, preporučuje se da ih se, umjesto razaranja, ponovo zakopa, nakon što se naprave precizna snimanja.[29]Precizna snimanja: tal. precisi rilievi, engl. accurate records, to jest točni zapisi.
Jasno je da tehnika iskapanja i konzerviranje ostataka nalažu blisku suradnju arheologa i arhitekta. Kada je riječ o drugim spomenicima, stručnjaci su se, priznajući da svaki slučaj predstavlja zaseban značaj,[30]Zaseban značaj: tal. carattere speciale. U engleskoj verziji se govori o svakom od slučaja koji valja tretirati pojedinačno, individually. Ti pojmovi upućuju na pokušaj dokidanja dogmatskog … Continue reading usuglasili, savjetujući vrlo savjesno ispitivanje bolesti[31]Bolesti: tal. malattie. U engleskoj verziji se govori o analizi nedostataka (defects), a dodaje se i „narav propadanja“ (nature of the decay). kojoj valja pronaći lijek prije bilo kakve konsolidacije ili djelomičnog restauriranja.
V.[32]U engleskoj je verziji riječ o četvrtom odjeljku, naslovljenom Restauriranje spomenika.
Stručnjaci su poslušali različita izlaganja vezana za primjenu moderne građe u konsolidiranju starih građevina i odobravaju razboritu primjenu svih sredstava moderne tehnike, posebno armiranog betona.[33]Armiranog betona: tal. cemento armato, engl. reinforced concrete.
Oni izražavaju mišljenje da se ta sredstva pojačanja[34]Sredstva pojačanja: tal. mezzi di rinforzo. U engleskoj verziji stoji „konsolidacijsko djelo“ (work of consolidation). moraju prikriti[35]Prikriti: tal. dissimulare, engl. conceal. kako ne bi izmijenili izgled i značaj[36]Izgled i značaj: tal. l’aspetto ed il carattere, engl. aspect and character. građevine koju valja restaurirati; oni preporučuju njihovu primjenu, posebno u slučajevima u kojima oni omogućuju konzerviranje sastavnica in situ, izbjegavajući rizike raspadanja i rekonstruiranja.[37]Raspadanja i rekonstruiranja: tal. la disfattura e la ricostruzione. U engleskoj verziji: dismantling and reinstating, odnosno rastavljanja i ponovne uspostave. Glagol reinstate pojavljuje se i u … Continue reading
VI.[38]U engleskoj verziji Povelje riječ je o petom odlomku pod naslovom Pogoršanje stanja (deterioration) starih spomenika.
Konferencija konstatira da su u uvjetima modernog života[39]Modernog života: tal. vita moderna. U engleskoj verziji je riječ o „uvjetima današnjeg života“ (conditions of present-day life). spomenici čitavoga svijeta sve ugroženiji vanjskim čimbenicima;[40]Vanjskim čimbenicima: tal. gli agenti esterni. U engleskoj verziji se pojavljuje utjecaj „atmosferskih čimbenika“ (atmospheric agents). pa iako ne može formulirati opća pravila koja bi se prilagodila složenosti pojedinih slučajeva, Konferencija preporučuje:
1. da u svakoj zemlji konzervatori spomenika i arhitekti surađuju sa specijalistima iz fizikalnih, kemijskih i prirodnih znanosti kako bi dosegli pouzdane rezultate koje valja primijeniti;
2. da Međunarodni ured za muzeje objavi te rezultate putem vijesti o radovima poduzetim u različitim zemljama i putem redovitih publikacija.
U odnosu na konzerviranje spomeničke skulpture Konferencija drži da uklanjanje djela iz okvira za koji su stvorena[41]Uklanjanje djela iz okvira za koji su stvorena: tal. l’asportazione delle opere dal quadro pel quale furono create, engl. the removal of works of art from the surroundings for which they were … Continue reading u načelu treba držati neprikladnim. Kao mjeru predostrožnosti Konferencija preporučuje konzerviranje izvornih modela[42]Konzerviranje izvornih modela: tal. conservazione dei modelli originali, engl. the preservation of original models. kada još uvijek postoje i stvaranje odljeva kada oni nedostaju.
VII.
Konferencija preporučuje da se u izgradnji (novih) građevina poštuju značaj i fizionomija grada,[43]Značaj i fizionomija grada: tal. il carattere e la fisionomia della città. U engleskoj se verziji govori o značaju i izvanjskom izgledu grada: character and external aspect. osobito u blizini starih spomenika, zbog kojih ambijent[44]Ambijent: tal. ambiente, engl. the surroundings. mora postati predmetom posebne brige. Podjednako poštovanje valja imati za neke osobito slikovite poglede.[45]Neke posebno slikovite poglede: tal. talune prospettive particolarmente pittoresche, engl. certain particularly picturesque perspective.
Predmet proučavanja mogu biti i nasadi i biljni uresi,[46]Nasadi i biljni uresi: tal. le piantagioni e le ornamentazioni vegetali, engl. the ornamental vegetation. prikladni za određene spomenike ili skupine spomenika kako bi se očuvao stari značaj.
Konferencija prije svega preporučuje dokidanje svih oblika promidžbe, podizanja protupravnih telegrafskih stupova i žica, kao i udaljavanje svake bučne i nametljive industrije iz blizine umjetničkih i povijesnih spomenika.[47]U engleskoj verziji još je pri kraju rečenice dodano: „…pa čak i visokih motki (tall shafts) u susjedstvu umjetničkih i povijesnih spomenika.“
VIII.[48]U engleskoj verziji Povelje riječ je o sedmom odlomku pod naslovom Konzerviranje spomenika i međunarodna suradnja.
Konferencija se zalaže:
1. da pojedine države, odnosno u njima utemeljene i kao kompetentne priznate ustanove, objavljuju popis[49]Popis: tal. inventario, engl. inventory. Riječ je o konzervatorskoj predaji od prve polovine 19. stoljeća u Pruskoj pod inicijativom arhitekta i konzervatora K. F. Schinkela. nacionalnih povijesnih spomenika, popraćen fotografijama i obavijestima;[50]Obavijestima: tal. notizie, engl. explanatory notes. Dok talijanska verzija podrazumijeva da te ustanove prikupljaju novosti, to jest dojave, u tradiciji državnih služba za zaštitu spomenika 19. … Continue reading
2. da svaka država stvori arhiv u kojem će se čuvati dokumenti vezani za povijesne spomenike;
3. da Međunarodni ured za muzeje u svojim publikacijama posveti nekoliko članaka napredovanju i metodama konzerviranja povijesnih spomenika;
4. da isti Ured prouči mogućnost boljeg širenja i uporabe tako prikupljenih uputa i arhitektonskih, historijskih i tehničkih podataka.
IX.[51]U engleskoj verziji Povelje ovaj je odjeljak smješten unutar sedmog odlomka pod naslovom Konzerviranje spomenika i međunarodna suradnja, a odlomak sadrži manji odjeljak s podnaslovom Tehnička i … Continue reading
Pošto su za vrijeme radova i studijskog putovanja posjetili neke od glavnih područja iskapanja i antičkih spomenika Grčke, članovi Konferencije[52]Kako nalazimo u tadašnjim publikacijama iz Italije i Njemačke, ti su članovi došli uglavnom iz europskih zemalja. Brojčano gledano, iz zemlje domaćina Grčke bio je 21 sudionik, iz Belgije … Continue reading jednodušno su odali priznanje helenskoj vladi koja već dugi niz godina, zajamčivši provođenje važnih radova, prihvaća suradnju arheologa i specijalista iz svih zemalja. Oni su u tome vidjeli primjer koji može pridonijeti ostvarenju ciljeva intelektualne suradnje, o čemu se pojavila tako živa potreba tijekom konferencijskih radova.
X.[53]U engleskoj verziji Povelje ovaj je odjeljak smješten unutar sedmog odlomka, kao gore, s podnaslovom Uloga obrazovanja u poštivanju spomenika (respect of monuments).
Duboko uvjerena da najbolji jamac konzerviranja spomenika i umjetničkih djela proizlazi iz naklonosti i poštovanja naroda te uzimajući u obzir da prikladno djelo javnih vlasti može potaknuti takva čuvstva, Konferencija se zalaže da odgojitelji usmjere pozornost kako bi naučili djecu i mladež da se uzdrže od bilo kojeg čina koji bi mogao degradirati[54]Degradirati: tal. degradare, engl. to abstain from disfiguring. spomenike i da ih potaknu na razumijevanje značenja kako bi se općenitije zainteresirali za zaštitu svjedočanstava svake civilizacije.[55]Zaštita svjedočanstava svake civilizacije: tal. la protezione delle testimonianze d’ogni civiltà. U engleskoj verziji: „ovih konkretnih svjedočanstava (testimonies) svih razdoblja … Continue reading
References
| ↑1 | Prijevod s talijanskog jezika i komentari Marka Špikića, prema izdanju u knjigama Carla Ceschija Teoria e storia del restauro, Bulzoni, Roma 1970, 211-213 i Daniele Lamberini Teorie e storia del restauro architettonico, Polistampa, Firenze 2003, 177-179. Povelja se u strukturi razlikuje u talijanskoj i engleskoj verziji. Prevoditelj se odlučio za talijansku verziju, uspoređujući je s engleskom. |
|---|---|
| ↑2 | Čovječanstva: tal. umanità, engl. mankind. Atenska povelja ovakvom percepcijom globalne baštine anticipira većinu srodnih dokumenata nastalih nakon Drugoga svjetskoga rata. Valja uzeti u obzir da dokument nastaje u političkom kontekstu razvitka totalitarnih sustava Europe, u kojoj su i demokratske države bile već dugovječne kolonijalne sile. U tom smislu je Atenska povelja dokument rada skupine stručnjaka koji pokušavaju stvoriti alternativno viđenje u odnosu na politički totalitarizam i modernističko planiranje. |
| ↑3 | Čuvari civilizacije: tal. tutori della civiltà, engl. wardens of civilization. U ovom dijelu tekstu se ne spominje koje civilizacije, pa se može pretpostaviti da je riječ tek o civilizaciji zapadne Europe. U posljednjoj rečenici Povelje, upućenoj odgojiteljima djece i mladeži, ipak se potiče na proširenje vrijednosnih obzora. |
| ↑4 | U engleskoj se verziji Povelje ovaj dio nalazi u 7. odlomku, gdje stoji: „Uvjerena da je pitanje konzerviranja umjetničkih i arheoloških dobara čovječanstva u interesu zajednica država, koje su čuvari civilizacije, Konferencija se nada da će države, djelujući u duhu Ugovora Lige naroda, međusobno surađivati u sve većoj mjeri i na konkretniji način kako bi unaprijedile očuvanje umjetničkih i povijesnih spomenika.“ |
| ↑5 | Čuvanje: tal. salvaguardia. Pojam se pojavljuje i u Preambuli Mletačke povelje 1964. godine. |
| ↑6 | Remek-djela: tal. capolavori, engl. works of art. Talijanska verziija Povelje, dakle, ograničuje zaštitu samo na ona djela koja su prepoznata kao najvažnija, dok engleska verzija daje općenitiji i širi pogled prema vrijednostima baštine. |
| ↑7 | Engleska verzija iz 7. odlomka: „Konferencija smatra visoko potrebnim da stručne ustanove i udruge, ni na koji način ne prejudicirajući međunarodno javno pravo, dobiju prigodu pokazati svoje zanimanje za zaštitu umjetničkih djela kojima je civilizacija izražena na najvišem stupnju i kojima prijeti moguće razaranje.“ |
| ↑8 | Međunarodni ured za muzeje: Office International des Musèes u Parizu. |
| ↑9 | Međunarodno povjerenstvo za intelektualnu suradnju: riječ je o Institut de coopération intellectuelle u okviru Lige naroda. |
| ↑10 | U engleskoj verziji Povelje riječ je o prvom odlomku koji nosi naslov Doktrine, opća načela. |
| ↑11 | Zaštita spomenika: protezione di monumenti, engl. protection of monuments. |
| ↑12 | Opća težnja: tal. una tendenza generale, engl. general tendency, što govori o pokušaju deklarativnog napuštanja načela stilskog restauriranja kojima je prve osude uputio John Ruskin 1840-ih godina. |
| ↑13 | Cjelovita restituriranja: tal. le restituzioni integrali, engl. restorations in toto. Dva su moguća tumačenja dviju jezičnih verzija, pored razlika u ključnim pojmovima: Konferencija želi potaknuti opće dokidanje restauratorskog postupka u korist konzerviranja (engleska verzija, u duhu osude restauriranja od Ruskina i Morrisa), ili se – kod talijanske verzije – sugerira opreznije pristupanje nekritičkom restauratorskom integriranju u obliku smjelih restitucija. |
| ↑14 | Redovitog i trajnog održavanja: tal. manutenzioni regolari e permanenti, engl. regular and permanent maintenance. |
| ↑15 | Konzerviranje: tal. conservazione, engl. preservation, što se prevodi kao očuvanje. |
| ↑16 | Propadanja ili razaranja: tal. degradazioni o distruzioni, engl. decay or destruction. |
| ↑17 | Dokidanja: tal. proscrivere, engl. excluding, što se može prevesti i kao isključivanja. |
| ↑18 | Zauzeće spomenikā: tal. l’occupazione dei monumenti, engl. the occupation of buildings. Misli se na fizičku zapreminu građevine u prostoru, koju Leon Battista Alberti u traktatu De re aedificatoria (sredina 15. stoljeća) naziva area. |
| ↑19 | Moderna namjena: tal. la moderna destinazione. U engleskoj verziji se pridjev „moderna“ ne koristi, nego samo riječ purpose. |
| ↑20 | U engleskoj verziji Povelje riječ je o drugom odlomku koji nosi naslov Administrativne i zakonske mjere vezane za povijesne spomenike. |
| ↑21 | Zanimljiva primjedba u doba kada se u Europi razvijaju režimi fašizma, nacizma i staljinizma, u kojima se uspostavlja precizna hijerarhija između pojedinca i zajednice, supstituirajući građansko pravo objaviteljskim strukturama moći. |
| ↑22 | Mjere konzerviranja: tal. misure conservative, engl. conservatory measures. |
| ↑23 | Engleska verzija ima i dodatak: „i da će se ti podaci upotpunjavati.“ |
| ↑24 | Četvrti odlomak Povelje talijanske verzije u engleskoj se verziji nalazi unutar šestoga odlomka, koji nosi naslov Tehnike konzerviranja. |
| ↑25 | Ponovo postaviti na mjesto otkriveni izvorni elementi: tal. il rimettere in posto gli elementi originali ritrovati. U engleskoj se verziji koristi glagol to reinstate, ali se ne govori o sastavnicama nego o „svakom izvornom fragmentu koji je moguće otkriti“. |
| ↑26 | Anastiloza: pojam nastao spajanjem grčkih riječi ana – ponovo, i stilos – podizanje ili izgradnja. U talijanskoj konzervatorskoj teoriji prije ovog dokumenta koristio se pojam “ponovnog sastavljanja”, ricomposizione. |
| ↑27 | Nova građa: tal. materiali nuovi, engl. the new materials. |
| ↑28 | Prepoznatljiva: tal. riconoscibili, engl. recognisable. |
| ↑29 | Precizna snimanja: tal. precisi rilievi, engl. accurate records, to jest točni zapisi. |
| ↑30 | Zaseban značaj: tal. carattere speciale. U engleskoj verziji se govori o svakom od slučaja koji valja tretirati pojedinačno, individually. Ti pojmovi upućuju na pokušaj dokidanja dogmatskog pristupa povijesnom spomeniku kao dijelu cjeline koja se favorizira kao politički ili etnički reprezentativna. I ovdje je jamačno riječ o implicitnoj osudi predaje stilskog restauriranja i pozitivističkog uvjerenja da stil, a ne patologija oštećene građevine, treba biti polazište konzerviranju ili restauratorskom integriranju. |
| ↑31 | Bolesti: tal. malattie. U engleskoj verziji se govori o analizi nedostataka (defects), a dodaje se i „narav propadanja“ (nature of the decay). |
| ↑32 | U engleskoj je verziji riječ o četvrtom odjeljku, naslovljenom Restauriranje spomenika. |
| ↑33 | Armiranog betona: tal. cemento armato, engl. reinforced concrete. |
| ↑34 | Sredstva pojačanja: tal. mezzi di rinforzo. U engleskoj verziji stoji „konsolidacijsko djelo“ (work of consolidation). |
| ↑35 | Prikriti: tal. dissimulare, engl. conceal. |
| ↑36 | Izgled i značaj: tal. l’aspetto ed il carattere, engl. aspect and character. |
| ↑37 | Raspadanja i rekonstruiranja: tal. la disfattura e la ricostruzione. U engleskoj verziji: dismantling and reinstating, odnosno rastavljanja i ponovne uspostave. Glagol reinstate pojavljuje se i u Mletačkoj povelji 1964. godine. |
| ↑38 | U engleskoj verziji Povelje riječ je o petom odlomku pod naslovom Pogoršanje stanja (deterioration) starih spomenika. |
| ↑39 | Modernog života: tal. vita moderna. U engleskoj verziji je riječ o „uvjetima današnjeg života“ (conditions of present-day life). |
| ↑40 | Vanjskim čimbenicima: tal. gli agenti esterni. U engleskoj verziji se pojavljuje utjecaj „atmosferskih čimbenika“ (atmospheric agents). |
| ↑41 | Uklanjanje djela iz okvira za koji su stvorena: tal. l’asportazione delle opere dal quadro pel quale furono create, engl. the removal of works of art from the surroundings for which they were designed. Uklanjanje: removal. Riječ je o premještanju, izvođenju iz izvornoga konteksta. U članku 7 Mletačke povelje govori se o istom problemu i rabi se isti pojam. |
| ↑42 | Konzerviranje izvornih modela: tal. conservazione dei modelli originali, engl. the preservation of original models. |
| ↑43 | Značaj i fizionomija grada: tal. il carattere e la fisionomia della città. U engleskoj se verziji govori o značaju i izvanjskom izgledu grada: character and external aspect. |
| ↑44 | Ambijent: tal. ambiente, engl. the surroundings. |
| ↑45 | Neke posebno slikovite poglede: tal. talune prospettive particolarmente pittoresche, engl. certain particularly picturesque perspective. |
| ↑46 | Nasadi i biljni uresi: tal. le piantagioni e le ornamentazioni vegetali, engl. the ornamental vegetation. |
| ↑47 | U engleskoj verziji još je pri kraju rečenice dodano: „…pa čak i visokih motki (tall shafts) u susjedstvu umjetničkih i povijesnih spomenika.“ |
| ↑48 | U engleskoj verziji Povelje riječ je o sedmom odlomku pod naslovom Konzerviranje spomenika i međunarodna suradnja. |
| ↑49 | Popis: tal. inventario, engl. inventory. Riječ je o konzervatorskoj predaji od prve polovine 19. stoljeća u Pruskoj pod inicijativom arhitekta i konzervatora K. F. Schinkela. |
| ↑50 | Obavijestima: tal. notizie, engl. explanatory notes. Dok talijanska verzija podrazumijeva da te ustanove prikupljaju novosti, to jest dojave, u tradiciji državnih služba za zaštitu spomenika 19. stoljeća (Pruska, Austrija, Francuska, Italija) preko sustava dopisnika, engleska verzija podrazumijeva tumačenje slikovnog dokumenta koji je arhiviran, a ne nadopunjavanje obavijesti o stanju u životu dijelova baštine. |
| ↑51 | U engleskoj verziji Povelje ovaj je odjeljak smješten unutar sedmog odlomka pod naslovom Konzerviranje spomenika i međunarodna suradnja, a odlomak sadrži manji odjeljak s podnaslovom Tehnička i moralna suradnja. |
| ↑52 | Kako nalazimo u tadašnjim publikacijama iz Italije i Njemačke, ti su članovi došli uglavnom iz europskih zemalja. Brojčano gledano, iz zemlje domaćina Grčke bio je 21 sudionik, iz Belgije šestorica, iz Francuske 19, iz Italije 25, po nekoliko zastupnika bilo je iz Švicarske, Nizozemske, skandinavskih zemalja, Poljske, Češke i Španjolske, dok su nezastupljene bile balkanske zemlje, SAD, Rusija i Turska. Od najistaknutijih sudionika ističem: Paula Léona i Paula Vitryja iz Francuske, Leopolda Torresa Balbása iz Španjolske, Victora Hortu iz Belgije, Alberta Powysa iz Ujedinjenog Kraljevstva, Jaroslawa Wojciechowskog iz Poljske, Georga Karoa iz Njemačke, Justusa Schmidta i Aloisa Kieslingera iz Austrije te najbrojnije i najutjecajnije članove talijanskog poslanstva: Gustava Giovannonija, Alberta Terenzija, Gina Chiericija, Rodolfa Valentija, Antonija Muñoza, Alberta Calzu Binija. Giovannoni je u izvješću o konferenciji 1932. pisao o il grandioso fenomeno restauratore italiano, specialmente svoltosi nell’ ultimo decennio. |
| ↑53 | U engleskoj verziji Povelje ovaj je odjeljak smješten unutar sedmog odlomka, kao gore, s podnaslovom Uloga obrazovanja u poštivanju spomenika (respect of monuments). |
| ↑54 | Degradirati: tal. degradare, engl. to abstain from disfiguring. |
| ↑55 | Zaštita svjedočanstava svake civilizacije: tal. la protezione delle testimonianze d’ogni civiltà. U engleskoj verziji: „ovih konkretnih svjedočanstava (testimonies) svih razdoblja civilizacije“, što upućuje na različite vidove jedne civilizacije. |